Udio građevinarstva u BDP-u doseže oko sedam posto, a sektor zapošljava više od 150 tisuća ljudi. Istodobno je sve izraženija ovisnost o stranoj radnoj snazi – procjenjuje se da u Hrvatskoj radi oko 70 tisuća stranih građevinskih radnika.

Unatoč blagom padu broja izdanih građevinskih dozvola, ukupna vrijednost planiranih projekata porasla je na 7,86 milijardi eura, što je rast od 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a to sugerira da se gradi manje projekata, ali znatno veće vrijednosti.

Kamgrad na vrhu

U razdoblju snažne konjunkture poredak vodećih građevinskih kompanija ostao je gotovo nepromijenjen. Pet najvećih tvrtki zadržalo je dominantne tržišne pozicije, uz snažan rast prihoda i dobiti.

Na vrhu se i dalje nalazi zagrebački Kamgrad te je prošlu godinu zaključio s 276,2 milijuna eura prihoda – 11,5 posto više nego godinu ranije. Dobit mu je pritom skočila za više od 50 posto, na 12,2 milijuna eura. Tvrtka danas zapošljava više od tisuću radnika, uz prosječnu plaću od 1618 eura.

Obiteljska tvrtka Dragutina Kamenskog angažirana je na nizu velikih projekata, među kojima se ističe izgradnja Trga pravde u Zagrebu, ključnog infrastrukturnog zahvata u pravosudnom sustavu. U portfelju su i zdravstveni, turistički i stambeno-poslovni projekti diljem zemlje, uključujući bolničke komplekse, hotele i moderne urbane kvartove.

Strabag ubrzano sustiže lidera

Najveći izazivač dolazi iz međunarodnog okruženja jer Strabag, hrvatska podružnica austrijskog građevinskog diva, bilježi najbrži rast među vodećima. Prihodi su mu porasli gotovo 28 posto, na 252,3 milijuna eura, dok je dobit višestruko povećana te je dosegnula 8,4 milijuna eura.

Strabag sudjeluje u nizu infrastrukturnih projekata, a pritom se izdvajaju ulaganja u sportsku i rekreacijsku infrastrukturu. Među aktualnim projektima su mu novi bazenski kompleks u zagrebačkom naselju Špansko i rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici te bi on ove godine trebao dobiti potpuno novo ruho.

Radnik u zlatnoj sredini

Treću poziciju drži križevački Radnik s prihodima od 208,3 milijuna eura, uz rast od 17 posto. Dobit je također rasla na 12,8 milijuna eura. Tvrtka u većinskom vlasništvu Mirka Habijaneca zapošljava 384 radnika, a prosječna plaća iznosi im 1738 eura.

Fokus Radnika je na projektima visokogradnje, osobito u javnom sektoru. Među značajnijim projektima su im radovi na Općoj bolnici Varaždin, obnova dvorca Inkey te izgradnja nove zgrade Veterinarskog zavoda u Križevcima.

ING-GRAD nedostižan u profitabilnosti

Iako je po prihodima četvrti, ING-GRAD se ističe kao najprofitabilnija kompanija među vodećima. Specijaliziran za visokogradnju i obnovu kulturne baštine, prošle godine povećao je prihode na 170 milijuna eura (+30%), a dobit mu je dosegla 20 milijuna eura.

Osim toga, profitnom maržom od gotovo 12 posto i prosječnom plaćom od čak 3289 eura odskače od konkurencije. Dodatni iskorak napravljen je izlaskom na Zagrebačku burzu, čime je otvoren prostor za daljnji rast i investicije.

Tvrtka je aktivna na nizu kapitalnih projekata, uključujući nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu te obnovu kulturnih institucija i zgrada javne namjene oštećenih u potresu.

GIP Pionir: Kralj stanogradnje

Popis pet najvećih zaključuje GIP Pionir, a profilirao se kao lider u stanogradnji. Prihodi su mu ostali stabilni na razini od 111 milijuna eura dok mu je dobit porasla na pet milijuna eura.

Tvrtka se posljednjih godina sve više uključuje i u infrastrukturne projekte. Među njezinim ključnim poslovima ističe se izgradnja nove tramvajske pruge u Zagrebu i radovi na proširenju Sarajevske ceste, važnom prometnom pravcu za povezivanje Novog Zagreba s ostatkom grada.

Iako građevinski sektor trenutačno bilježi snažan rast, izazovi ostaju jer nedostatak radne snage, rast troškova materijala i ovisnost o javnim investicijama mogli bi u srednjem roku usporiti zamah.

Ipak, s obzirom na kontinuiran priljev sredstava iz fondova EU-a i potrebu za modernizacijom infrastrukture, građevinarstvo bi i u narednim godinama moglo ostati jedan od najdinamičnijih sektora hrvatskog gospodarstva.