Devet zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina) ima status kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju (EU). Pregovori o pristupanju s Turskom trenutno su zamrznuti zbog zabrinutosti EU-a zbog nazadovanja demokracije u toj državi, a Kosovo je potencijalna zemlja kandidatkinja – podnijelo je zahtjev za pridruživanje EU-u, ali još nije dobilo službeni status.

Prema godišnjem izvješću Komisije, koje bi danas trebalo biti usvojeno, vidljivo je da postoje velike razlike između kandidata koji teže članstvu u Uniji. Značajan napredak ostvarile su Crna Gora i Albanija, potom Moldavija i Ukrajina, stagniraju Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija, a izvješće o Srbiji najnegativnije je otkako je započela svoj put prema članstvu u Uniji.

'Zemlje poput Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine pokazuju da su se reforme isplatile. To bi trebala biti jaka motivacija za sve zemlje uključene u ovaj proces', rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos predstavljajući izvješće Komisije u Europskom parlamentu.

Dodala je da te zemlje imaju cilj dovršiti pregovore o pristupanju do kraja 2026. te kraja 2027., a potonje dvije 2028. godine.

'Sljedeća godina bit će trenutak istine za sve zemlje kandidatkinje, ali posebno za one koje su predstavile ambiciozne planove za dovršetak pregovora', kaže Kos.

Istaknula je da proširenje može biti uspješno jedino ako Uniju učini snažnijom. 'Da bismo to postigli, moramo napredovati u dva ključna područja: buduće članice moraju biti spremne na odgovornost koju podrazumijeva članstvo, a drugo – moramo pripremiti Uniju na proširenje. S obzirom na brzinu nekih zemalja, uspješno proširenje je realna mogućnost u narednim godinama', kaže povjerenica za proširenje.

Crna Gora najbliže Europskoj uniji

Najveći napredak na europskom putu u prethodnih godinu dana među državama zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora jer je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja.

'Zemlja ima opipljive rezultate kad su u pitanju tražene reforme, a istovremeno je strateški ostala čvrsto orijentirana prema Europskoj uniji', naglasila je Kos.

Crna Gora započela je pregovore o članstvu 2012. godine, a Europska komisija pohvalila je njezin napredak na području pravosuđa jer su, kako navode, '2024. provedene intenzivne faze reformi' pravnog okvira te bi trebale osigurati nezavisnost, nepristranost i odgovornost pravosuđa.

Albanija, koja se u posljednje vrijeme profilirala kao nova 'zvijezda proširenja', od listopada 2024. godine otvorila je još četiri pregovaračka klastera, a peti otvara ovog mjeseca, što je Kos nazvala 'presedanskim napretkom' te dokazom čvrste političke predanosti ove države na putu prema EU-u.

Moldavija je ubrzano napredovala u svom pristupnom procesu – u posljednjih godinu dana najviše od svih zemalja, produbivši svoje veze s EU-om unatoč mnogim hibridnim napadima.

Ukrajina dobila packu zbog korupcije

Iako je Kos pohvalila predanost Kijeva da provede reforme u razdoblju rata, istaknula je zabrinutost zbog snage antikorupcijskih reformi kao potencijalne prepreke nakon ljetne burne reakcije zbog zakona koji bi ograničio neovisnost antikorupcijskih nadzornih tijela.

'Usred ratom izazvanih izazova, Ukrajina je pokazala svoju predanost putu prema Uniji', rekla je Kos europskim zastupnicima uoči objavljivanja najnovijih izvješća EU-a o napretku zemalja kandidatkinja.

'Već napravljeni koraci prema reformama osnova su za obnovu i otvaraju prostor privatnom sektoru. No od ključne je važnosti da održimo ovaj momentum i spriječimo bilo kakav rizik nazadovanja, posebice po pitanju borbe protiv korupcije', naglasila je Kos.

Među kandidatima na istoku Europe, Gruzija se smatra izgubljenom za europske integracije zbog politike vladajuće proruske stranke Gruzijski san.

S Ukrajinom i Moldavijom završen je analitički pregled zakonodavstva, tzv. screening, što je preduvjet za otvaranje pregovaračkih klastera.

Komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve kriterije za otvaranje prvog pregovaračkog poglavlja, ali za to ne postoje političke pretpostavke zbog protivljenja Mađarske.

Srbija se udaljava od Europske unije

Europska komisija ocijenila je da su srbijanske vlasti 'nastavile proglašavati članstvo u EU-u svojim strateškim ciljem, ali se stvarni tempo provedbe reformi znatno usporio'.

Apostrofira se antieuropska retorika u zemlji, prisilne policijske mjere tijekom prosvjeda, ograničavanje nezavisnosti pravosuđa te potkopavanje vladavine prava i demokracije, slobode govora i medija.

Srbija i dalje zaostaje u usklađivanju s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a jer nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a pogođena je i rastućom polarizacijom u zemlji nakon vala masovnih studentskih i građanskih prosvjeda koji traju već godinu dana, kaže Kos.

Zemlja je započela pregovore 2014. godine, nakon što je podnijela zahtjev za pristupnim procesom 2009., ali se suočila s padom javne podrške za ulazak u EU s više od 70 posto početkom 2000-ih na današnjih oko 40 posto.

U proteklih 11 godina otvorila je tek 22 od 35 poglavlja, od kojih su samo dva zatvorena. Posljednji je klaster otvoren u prosincu 2021., a od tada nema vidljivog napretka.

Za Srbiju i Kosovo i dalje je ključan dijalog o normalizaciji odnosa te je i dio pristupnih pregovora za obje države.

Tehnički Kosovo još nije zemlja kandidatkinja, iako Komisija još uvijek procjenjuje njegov napredak nakon što je formalno podnijelo zahtjev za članstvo u EU u prosincu 2022. (Proces ne može krenuti naprijed dok pet zemalja članica EU-a koje ga trenutno ne priznaju kao neovisnu državu ne promijeni svoj stav.)

'Kosovo je ostalo posvećeno svom europskom putu, ali je napredak ukrala domaća politika, osobito kad su u pitanju izbori', kaže Kos.

Bosna i Hercegovina stoji na mjestu

Prema Komisiji, Bosna i Hercegovina suočila se s 'političkim tenzijama' i 'zastojem u reformama'. BiH i dalje mora provesti reformu državnih institucija radi osiguranja funkcionalnosti i nediskriminacije. Ukazalo se i na kašnjenje u usvajanju Reformske agende kako bi zemlja dobila novac iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Vlasti u BiH su krajem rujna, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, popis društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži da bi se mogla povući sredstva iz Plana rasta.

Za razliku od Srbije, BiH, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija postigle su punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Europska unija posljednji se put proširila prije više od 12 godina, ulaskom Hrvatske 2013. godine, što je najdulje razdoblje bez proširenja u povijesti Unije. Iako se proces pristupanja novih članica godinama činio usporenim, rat u Ukrajini vratio je politiku proširenja u središte europske agende.