Sve je realnija mogućnost da bi se sukob Irana i Izraela mogao dodatno eskalirati i proširiti na napade na ključne ekonomske ciljeve, osobito na naftna i plinska postrojenja u regiji Zaljeva, koja je jedno od najbogatijih energetskih područja na svijetu. Zbog toga se pitanje Hormuškog tjesnaca, najvažnijeg svjetskog plovnog puta za energente, ponovno vraća u središte pozornosti
U prvom valu napada u petak, izraelski zračni udari nisu bili usmjereni na naftnu infrastrukturu, što je djelomično umanjilo pritisak na tržište i pridonijelo privremenom smirivanju. No, jučer su iranski mediji izvijestili o požaru u plinskom polju Južni Pars, u pokrajini Bushehr na jugu Irana, koji je izbio nakon izraelskog napada na energetsku infrastrukturu. Riječ je o plinskom polju smještenom u Zaljevu, u blizini morske granice s Katarom.
Iranske prijetnje
Državna novinska agencija Tasnim izvijestila je da je požar izbio u jednoj od četiri jedinice unutar Faze 14, zbog čega je privremeno obustavljena proizvodnja 12 milijuna kubnih metara plina s platforme dok se ne uspostavi puna funkcionalnost, piše Al-Jazeera.
vezane vijesti
Novinska agencija IRNA prenosi izjavu Esmaila Kowsarija, člana parlamentarnog odbora za sigurnost, koji je izjavio kako Iran ozbiljno razmatra zatvaranje strateškog Hormuškog tjesnaca.
Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Omana i Irana, najvažnija je svjetska ruta za transport sirove nafte, kojom prolazi većina nafte iz regije Zaljeva prema ostatku svijeta, kao i značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Riječ je o uskom morskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Indijskim oceanom, a smatra se "žilom kucavicom" svjetske energetske industrije, budući da se kroz njega transportira oko dvije trećine ukupne svjetske nafte namijenjene izvozu. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a sami plovni koridori – ulazni i izlazni – ne prelaze tri kilometra širine u svakom smjeru.
Krozj prolaz dnevno prođe oko 20 milijuna barela nafte, kondenzata i goriva, što čini oko petine ukupne svjetske dnevne potrošnje nafte. Većina tog izvoza dolazi iz OPEC-ovih zemalja Zaljeva – Saudijske Arabije, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka – i ide prema azijskom tržištu.
Kroz povijest, Hormuški tjesnac bio je česta točka međunarodnih sukoba. Tijekom rata 1973. godine, Iran je privremeno obustavio izvoz nafte prema Sjedinjenim Američkim Državama i europskim zemljama zbog njihove potpore Izraelu. Danas je i dalje glavna točka napetosti između Teherana i Zapada te potencijalni okidač za nove globalne krize.
Stručnjaci upozoravaju da bi svaki pokušaj zatvaranja ovog strateški ključnog prolaza mogao ozbiljno poremetiti globalnu trgovinu energentima i izazvati drastičan porast cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.
