U slučaju časne sestre, koja je tvrdila da ju je prošli tjedan na ulici napao nepoznati muškarac, policija je utvrdila da se to uopće nije dogodilo te da se sama ozlijedila. Njoj slijedi kaznena prijava zbog lažnog prijavljivanja kaznenog djela, no sada se mnogi pitaju što je s onima koji su u pet dana, koliko je trajalo policijsko istraživanje, u medijima i javnosti objavljivali lažne informacije o navodnom napadu.

U nekim medijima i u nekim komentarima na društvenim mrežama moglo se tako pročitati da je časnu sestru napao imigrant, a neki su išli toliko daleko da su objavljivali da je to učinio 26-godišnji Afganistanac i da je pritom izvikivao vjerske povike.

Radi se o manjem dijelu medija koji su posegnuli za dezinformacijama dok je većina mainstream medija pričekala da policija obavi svoj posao. Potonje je pohvalio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kazavši da je većina 'pokazala profesionalnost, suzdržanost i vjeru u institucionalni rad policije'.

'U vremenu sve učestalijih dezinformacija i brzih osuda takav pristup je vrijedan poštovanja i preduvjet očuvanja povjerenja u institucije i medije', ocijenio je ministar u utorak.

Alaburić: Policija bi morala reagirati

Iako nije spominjao one koji su pohitali i širili neprovjerene informacije, ako se pita odvjetnicu za medijsko pravo Vesnu Alaburić, policija bi morala reagirati.

'Širenje lažnih vijesti, samo po sebi, ako nema nekih štetnih posljedica, ne podliježe nekim sankcijama. Dakle važne su štetne posljedice. Ako su štetne posljedice bile uznemirenost građana tom lažnom vijesti, onda je to prekršaj protiv javnog reda i mira. Policija i Državno odvjetništvo dužni su postupati u svim situacijama kad saznaju za neko protupravno postupanje ili kad postoji sumnja da je netko protupravno postupao', poručuje Alaburić za tportal.

Drugim riječima, kaže, nitko ne treba podnositi prijavu protiv medija ili osoba koje su na društvenim mrežama širile lažne vijesti.

'Policija ima sve elemente i treba raditi svoj posao, utvrđivati sve okolnosti i, ako treba, pokretati prekršajne postupke', dodaje Alaburić.

Kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju

No, iako priznaje da nije u potpunosti upoznata sa svim spornim sadržajem koji se širio na društvenim mrežama i u dijelu medija, napominje da bi se u ovom slučaju moglo raditi ne samo o prekršajnom djelu, nego i o kaznenom djelu poticanja na nasilje i mržnju.

'Jer ako upirete prstom u migrante tvrdeći da su oni počinili neko vrlo teško kazneno djelo, koje izuzetno senzibilizira javnost po mnogim kriterijima, pa onda i po kriteriju vjere, migracija i sl., može se osnovano smatrati da se radi o poticanju na nasilje i mržnju prema pojedincima, pa čak i cijeloj grupi ljudi koji pripadaju toj vjeri ili migrantskoj skupini', smatra Alaburić.

Slučajevi u kojima policija goni nekoga zbog širenja lažnih vijesti vrlo su rijetki. 'Širenje lažnih vijesti, iz moje prakse, uvijek je povezano s našim raznoraznim kaznenim zakonima. Obično bismo imali neko širenje glasina i lažnih vijesti, koje se zapravo zloupotrebljavaju u političke svrhe, pa su se onda kao politički nepoćudan sadržaj pokušavale goniti na temelju tog kaznenog djela. Tako da je jedan od elemenata borbe za zaštitu slobode informiranja u našoj zemlji bio i taj da se iz Kaznenog zakona izbace takve inkriminacije. Ovoga trenutka zaista nemamo kazneno djelo širenja lažnih vijesti', kaže Alaburić.

No policija je ipak reagirala u nekoliko slučajeva zabilježenih u medijima. Krajem 2023. godine prijavu za širenje lažnih vijesti dobio je 22-godišnjak jer je na društvenoj mreži objavio laž da je netko iz automobila njemačkih registracija pokušao oteti dvojicu muškaraca kod Ogulina, ali da nisu uspjeli jer ih je on spasio.

Ranije ove godine policija je zbog širenja ili izmišljanja lažnih vijesti, kojima se remeti javni red i mir, prijavila i 59-godišnjeg muškarca jer je izmislio napad četvorice migranata na djevojčicu kod Zagreba.