Već više od tjedan dana incidenti s dronovima privlače pozornost diljem Europe. U noći između 9. i 10. rujna, veći broj ruskih dronova ušao je u poljski zračni prostor. Identificirano je i do 19 bespilotnih letjelica, od kojih je nekoliko oboreno. Samo nekoliko dana kasnije, ruski dronovi prešli su na teritorij Rumunjske, još jedne članice NATO-a.

U ponedjeljak su poljske vlasti oborile dron koji je letio iznad vladinih zgrada u Varšavi i navodno uhitile jednog Bjelorusa i jednog Ukrajinca. Nitko nije ozlijeđen, a Rusija niječe da su upadi bili namjerni. Ipak, NATO je reagirao pokretanjem nove misije za zaštitu zračnog prostora na istočnom krilu, piše Deutsche Welle.

Što je Operacija Istočni Stražar?

Nazvana „Eastern Sentry“ (Istočni Stražar), ova „višedimenzionalna aktivnost“ uključuje jačanje kopnenih baza i protuzračne obrane, i trajat će „neodređeno dugo“, priopćio je NATO 12. rujna. Cilj je poslati jasnu poruku istočnim članicama NATO-a, ali i Rusiji. Velika Britanija i Danska su među zemljama koje su obećale potporu. Njemačka je udvostručila broj borbenih zrakoplova za obranu Poljske s dva na četiri, dok je Francuska rasporedila lovce tipa Rafale.

„Čekićem po pribadači“

Iako su borbeni zrakoplovi i rakete zrak-zrak uspješno korišteni protiv dronova, a akcija je bila izuzetno skupa. „Dronovi koje vidimo u Ukrajini koštaju između 10.000 i 30.000 eura po komadu. Ako na njih ispaljujete rakete od milijun dolara, brzo ćete ostati bez zaliha,“ rekao je Chris Kremidas-Courtney iz Europskog centra za politiku (EPC). „To je kao da čekićem udarate po pribadači.“ On predlaže da NATO investira u učinkovitiju tehnologiju, poput švedskog sustava Nimbrix za obaranje dronova, kako bi se izbjegla „asimetrija troškova“.

Europski zid protiv dronova?

Baltičke zemlje, Poljska i Finska već godinama traže koordiniranu obranu od dronova. Ova ideja često se naziva „zidom protiv dronova“, što je spomenula i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Europske unije. Ukrajinsko znanje imat će ključnu ulogu u izgradnji tog „zida“, a Komisija je najavila zajednički projekt proizvodnje dronova vrijedan 6 milijardi eura. „Moramo učiti od Ukrajinaca,“ rekao je za DW Ian Bond iz Centra za europske reforme (CER). „Oni su vrlo uspješni u obaranju ruskih dronova, i ako imaju tehnologiju, treba je nabaviti i kopirati."

Poruka NATO-a Putinu: „Odgovorit ćemo“

Admiral Rob Bauer, bivši predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, rekao je za DW da je izazov implementirati novu tehnologiju u velikom opsegu. Osim ulaganja u opremu, Europa mora promijeniti pristup Rusiji: „Moramo informirati javnost i prihvatiti da postoji prijetnja.“

Kremlj tvrdi da je NATO u ratu s Rusijom, dok NATO to niječe. Bauer je rekao da se NATO nalazi „u sivoj zoni između mira i rata“ i da je u stanju visoke pripravnosti: „Ovo je važna poruka za Putina – NATO će odgovoriti, što god da se dogodi.“

Bauer kaže da su savezničke obrambene snage pokazale svoju učinkovitost kada su oborile dronove iznad Poljske: „Mislim da smo položili test, ali moramo postati bolji u suočavanju s ovim novim prijetnjama,“ izjavio je za DW.

Može li NATO zaustaviti buduće upade dronova?

Ian Bond iz CER-a sumnja u trenutačne kapacitete NATO-a: „Čini se da NATO nije bio spreman za obaranje dronova i mora ozbiljno unaprijediti svoje sposobnosti.“

U srpnju je Litva prijavila dva ruska drona u svom zračnom prostoru, ali ih nije oborila. Rumunjska je nedavno odlučila da neće otvoriti vatru na dron koji je zatim prešao u Ukrajinu. Bond upozorava da Moskva takvu neaktivnost može shvatiti kao ohrabrenje.

Zaštita civila

Osim presretanja dronova, stručnjaci kažu da vlade trebaju razmotriti aplikacije za uzbunu i povećanje kapaciteta skloništa.

„To bi bio zastrašujući korak, ali ne i pretjeran,“ kaže Bond.

Chris Kremidas-Courtney se slaže: „Moramo pretpostaviti da će Rusija pokušavati ovakve upade svaka dva tjedna, dok ne plati cijenu koja će ih odvratiti.“

NATO se nada da će Operacija Istočni Stražar upravo to postići.