Prošlotjedni incidenti u Poljskoj i Rumunjskoj pokazali su da se skupi zapadni sustavi protuzračne obrane koriste za obaranje relativno jeftinih ruskih bespilotnih letjelica, što je ranjivost koju Moskva može više iskorištavati, piše Financial Times.

Stoga je Bruxelles potaknuo države članice da koriste sredstva EU-a i zajedno nabave sustave koji su se pokazali učinkovitima u Ukrajini.

Von der Leyen: 'Zajednički razvijati i braniti Europu'

Nekoliko sati nakon što su NATO-vi avioni oborili dio od 19 dronova koji su ušli u poljski zračni prostor predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da Europa mora 'izgraditi zid od dronova' na istočnim granicama. Naglasila je da bi to trebala biti 'europska sposobnost razvijena zajednički, raspoređena zajednički i održavana zajednički, a koja može odgovoriti u stvarnom vremenu'.

Von der Leyen je najavila i osnivanje 'saveza dronova' s Kijevom, uz potporu od šest milijardi eura za 'transformaciju ukrajinske inovativnosti u prednost na bojištu i zajedničku industrijalizaciju'. Poljska, baltičke zemlje i Finska već su najavile jačanje svojih granica, no europski dužnosnici upozoravaju da će mjere biti učinkovite samo ako se temelje na zajedničkim, u potpunosti integriranim tehnologijama.

Financiranje i industrijska suradnja

Članice NATO-a na istočnom krilu trebale bi primiti gotovo 100 milijardi eura obrambenih zajmova u sklopu ukupnog paketa od 150 milijardi eura osiguranog jamstvom zajedničkog proračuna EU-a. 'Ti zajmovi mogu pomoći u inicijativi za zid od dronova ako države članice odluče imati zajednički pristup zaštiti EU-a', izjavio je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier.

Daniela Hildenbrand, direktorica odjela za sustave zaštite od bespilotnih letjelica u njemačkom Hensoldtu, naglasila je da se 'traže kreativniji ugovorni modeli kako bi se osigurala zaštitna mreža za Europu i NATO', uključujući multinacionalne okvire i zajedničko korištenje kapaciteta.

Dok se razvijaju novi sustavi, NATO je pokrenuo misiju protuzračne obrane Eastern Sentry, što uključuje raspoređivanje borbenih aviona, brodova i izviđačkih sustava duž istočnog krila, od Finske do Bugarske. 'Nismo spremni', upozorio je Max Enders, čelnik razvoja poslovanja u startupu Tytan iz Münchena, koji proizvodi presretače dronova već korištene na ukrajinskoj bojišnici, dodajući: 'Europa se trenutno teško brani od cijele kategorije prijetnji.'

Enders je sukob s Rusijom opisao kao 'rat iteracije', u kojem obje strane usavršavaju bespilotne letjelice i tehnologije za njihovo obaranje.

Jedan od dužnosnika EU-a rekao je: 'Europski obrambeni sustav je previše fragmentiran, ali upravo je ovo područje u kojem zaista trebamo vidjeti puno više koordinacije. Ne možete imati jednu (državu na prvoj crti) koja radi jedno na svojoj granici i drugu koja radi nešto drugo', dodao je dužnosnik. 'Rusija će jednostavno prilagoditi svoj pristup našim slabostima', naglasio je.

Ukrajinska iskustva kao model

Od početka invazije 2022. godine Ukrajina razvija inovativne, troškovno učinkovitije načine obrane od ruskih napada dronovima. Dok za presretanje projektila ovisi o zapadnim partnerima, Kijev je razvio mrežu akustičnih senzora za otkrivanje malih, niskoletećih dronova Šahid prema njihovom zvuku. Ti podaci prosljeđuju se mobilnim timovima opremljenima protuzračnim topovima i teškim mitraljezima, što je daleko jeftinije rješenje od projektila presretača.

Predsjednik Volodimir Zelenski prošlog tjedna ponudio je Poljskoj obuku u borbi protiv ruskih dronova, posebice iranskih Šahida. Varšavsko ministarstvo obrane potvrdilo je da su 'u tijeku napredni razgovori stručnjaka dviju zemalja o produbljenoj suradnji u području dronova i protudronskih sustava'.

Litavski potpredsjednik vlade za obranu Karolis Aleksa izjavio je za Financial Times da njegova zemlja preuzima ukrajinsku praksu korištenja mobilnih borbenih timova, Latvija pak razvija svoj sustav akustičnih senzora za otkrivanje dronova, a Rumunjska istražuje primjenu ukrajinskih iskustava. 'Preskupo je koristiti borbene avione i projektile. Zato tražimo jeftinija i pametnija rješenja', rekao je Aleksa.

'Cijeli koncept ratovanja dronovima promijenio je prirodu modernih sukoba', ocijenio je general-bojnik Markku Viitasaari, ravnatelj Finskog nacionalnog obrambenog ureda. 'Postoji jasna potreba za novim mjerama, posebno protiv bespilotnih sustava. Neke opcije već postoje i koriste se, ali su potrebne i nove tehnologije i metode', dodao je.