odbjegli gazda hr nogometa

Odvjetnik razjasnio baš sve dileme u vezi s Mamićevom presudom: Ako kojim slučajem izbjegne zatvor, neće smjeti mrdnuti iz BiH

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.03.2021 16:22
  • Objavljeno 17.03.2021 u 15:56
Zdravko Mamić, Damir Primorac (u krugu)

Zdravko Mamić, Damir Primorac (u krugu)

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic/Josko Ponos

Zdravko Mamić, odbjegli gazda hrvatskog nogometa, i dalje se nalazi u BiH unatoč tome što mu je potvrđena presuda od 6,5 godina zatvora zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama. Mnogi se pitaju koje su mogućnosti na raspolaganju Hrvatskoj kako bi bio priveden pravdi i odslužio presuđenu zatvorsku kaznu. Odgovore na ta pitanja dao nam je odvjetnik Damir Primorac

Dakle pravomoćnom presudom status Zdravka Mamića se promijenio i u Bosni i Hercegovini jer Hrvatska s tom zemljom ima sporazum o međusobnom priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima, tako da služenje kazne najvjerojatnije neće moći izbjeći. Uostalom, u utorak je i sam najavio da će zatvorsku kaznu, ako je bude služio, a očito se nada da je još uvijek može izbjeći, služiti u Bosni i Hercegovini. Mamić je već pokušao zamutiti vodu optužbama da je osobno davao mito sucima koji su mu sudili, kao i predsjedniku Vrhovnog suda.

Prvo što predstoji u slučaju Zdravka Mamića to je da hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave, na zahtjev nadležnog suda za izvršavanje kazne, a to je u ovom slučaju Županijski sud u Osijeku, od BiH zatraži preuzimanje izvršenja kaznene presude.

No u toj proceduri postoje mnoge zamke, čemu nas uče prijašnji slučajevi u kojima su kazne bile umanjivane s obje strane. Recimo, osječki poduzetnik Drago Tadić, koji je u Hrvatskoj bio pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju 'Glavaš', nakon što je Bosna i Hercegovina preuzela slučaj izvukao se tek s novčanom kaznom.

Zdravko Mamić nakon potvrđene zatvorske kazne sazvao konferenciju za medije

Izvor: Pixsell / Autor: Denis Kapetanovic

Odvjetnik i izvanredni profesor Damir Primorac, koji predaje u BiH i Hrvatskoj, za tportal je kazao da je točno to da je bilo slučajeva u kojima je smanjena kazna, unatoč tome što je Hrvatska u svojim molbama uvjetovala i izričito navodila kako neće pristati na to da se izvršenje njezine kaznene presude provede zamjenom kazne zatvora plaćanjem novčane kazne.

'Međutim, prema mojim saznanjima, i dalje je različita praksa oko tog pitanja u Bosni i Hercegovini. Problem za Hrvatsku može biti to ako nadležni sudovi u Bosni i Hercegovini osuđeniku izreknu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, a potom je na zahtjev osuđenika zamijene novčanom kaznom, koju osuđenik odmah i plati. U takvoj situaciji Bosna i Hercegovina izvješćivala je Republiku Hrvatsku da je izvršena kaznena sankcija, a nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj nakon toga donosili su rješenje o obustavi izvršavanja kazne zatvora', kazao je Primorac, dodavši da je, koliko mu je poznato, bilo i slučajeva da Hrvatska nije davala suglasnost za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Nakon što preda slučaj u ruke sudova Bosne i Hercegovine Hrvatska gubi kontrolu nad njim i morat će prihvatiti svaku odluku koja bude donesena.

Damir Primorac

Damir Primorac

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

U slučaju Zdravka Mamića, ili bilo kojem drugom, sud u BiH može i drastično smanjiti zatvorsku kaznu, ali teško je očekivati da bi presuda mogla biti smanjena do novčane jer se ipak radi o kazni od 6,5 godina zatvora, što nije malo.

Konkretna procedura postupanja u Bosni i Hercegovini je sljedeća. Kako nam je objasnio Primorac, zamolba s popratnom dokumentacijom dostavlja se Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine te se prosljeđuje federalnom Ministarstvu pravde, a ono na kraju nadležnom sudu prema zadnjem mjestu prebivališta osuđene osobe. Taj nadležni sud odlučuje o molbi za priznanje i izvršenje kaznene presude u izvanraspravnom vijeću sastavljenom od troje sudaca, na koju se pozivaju tužitelj, osuđenik i njegov branitelj. Ako sud udovolji molbi, donosi presudu, s time da je sud vezan činjeničnim stanjem (dakle objektivnom i subjektivnom stranom predmetnog kaznenog djela) utvrđenim u presudi Županijskog suda u Osijeku te će u izreku svoje presude unijeti potpunu izreku presude suda iz Hrvatske i izreći sankciju prema kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, navodi Primorac. Protiv te presude tužitelj, osuđenik i njegov branitelj imaju pravo izjaviti žalbu, a o žalbi odlučuje nadležni viši sud.

'Pri tome je važno naglasiti kako nadležni sud Bosne i Hercegovine ne može izreći težu kaznu od one koju je izrekao strani sud, u ovom slučaju Županijski sud u Osijeku. Isto tako, sukladno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima Bosne i Hercegovine propisano je kako je za odlučivanje o osuđenikovu zahtjevu za obnovu kaznenog postupka isključivo nadležna država izricanja kazne (dakle Hrvatska) dok povodom osuđenikova zahtjeva za ublažavanjem kazne i pomilovanjem mogu odlučivati obje države', objasnio je naš sugovornik.

  • +3

Konferencija za medije Zdravka Mamića u Mostaru

Izvor: Cropix / Autor: Josko Ponos / CROPIX

U javnosti se također spekuliralo mogućnošću da djelo za koje je Mamić osuđen u Hrvatskoj uopće nije kazneno djelo u Bosni i Hercegovini te da bi na taj način mogao izbjeći odsluženje kazne. Takvo mišljenje temelji se na odluci Suda Bosne i Hercegovine kojom je odbio zahtjev Hrvatske za izručenjem Mamića 's obzirom na to da kazneno djelo za koje je optužen u Hrvatskoj nije propisano kao kazneno djelo u BiH'. U takvoj situaciji, objašnjava Primorac, ako Bosna i Hercegovina odluči ne izvršiti stranu kaznenu presudu, o tome obavještava Hrvatsku.

'Ako se to dogodi, u Hrvatskoj ostaje na snazi pravomoćna osuđujuća presuda kojom je izrečena kazna zatvora, raspisana tjeralica te izdan europski uhidbeni nalog za slučaj da se osuđenik slučajno zatekne u jednoj od država članica Europske unije, što znači da je osuđenik siguran jedino u Bosni i Hercegovini (jer je Bosna i Hercegovina odbila izručenje, op.a.), a ako se zatekne u nekoj od drugih država, može biti izručen Hrvatskoj', kaže nam Primorac. U toj hipotetskoj situaciji u zatvor ne bi išao, ali bi bio osuđen na život u BiH.

Stručnjak je dodao i to da se mnogi osuđenici pogrešno nadaju da im njihov problem može riješiti protek vremena i nastup zastare izvršenja kazne, što je samo lažna nada jer npr. ako je netko osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina i šest mjeseci, zastara nastupa tek protekom 20 godina od pravomoćne presude.

A mora li Hrvatska uopće tražiti izvršenje presude?

Primorac kaže da nema nikakve logike u tome da Hrvatska ne zatraži takvo izvršenje jer je ovo status koji joj ne odgovara - ako postoji pravomoćna presuda, osuđenik se nije pojavio na odsluženju kazne, a BiH ga ne izručuje, onda se postavlja pitanje svrhe takve pravomoćne presude.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!