ZAKON O TERORIZMU

BiH: Deblokiran Dom naroda s važnom odlukom, ali i dalje rizik sive liste Moneyvala

04.05.2026 u 15:18

Bionic
Reading

Državni Dom Naroda Parlamenta BiH nakon kratkotrajne deblokade rada u ponedjeljak usvojio je zakon povezan sa sprječavanjem terorizma, no svejedno nije potpuno otklonio opasnost da se ta zemlja nađe na sivoj listi Moneyvala što bi joj drastično otežalo financijske transakcije s inozemstvom.

Mjesecima gornji dom Parlamenta BiH nije uspijevao usvojiti niti dnevni red niti su sjednice održavane zbog protivljenja SNSD-a Milorada Dodika da se na dnevni red stave točke protiv kojih je ta stranka.

Njihovih troje zastupnika su napuštali salu parlamenta čime su rušili kvorum Doma naroda.

U ponedjeljak su se pojavili te zajedno s drugima usvojili Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Zamjerke hrvatskog izaslanika

Zamjerku ovome zakonu imao je hrvatski izaslanik u Domu naroda Zlatko Miletić koji smatra neprimjerenim da se ovaj zakon, kako kaže, odnosi samo na terorističke organizacije s islamskim predznakom.

„Ispada da osim islamskog terorizma terorizam kao takav ne postoji u nekim drugim oblicima", rekao je Miletić.

Pritom je naveo kako bi se na tome popisu trebao naći i Ravnogorski četnički pokret.

Jedina točka dnevnog reda

Usvojeni zakon bila je i jedina točka dnevnoga reda sjednice u ponedjeljak. No usvajanje toga zakona nije bio jedini uvjet da BiH izbjegne sivu listu Moneyvala.

U međuvremenu nisu donesene dopune zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.

Oba ova zakona nalaze se u proceduri Vijeća ministara BiH gdje ih ponovno koči državni ministar financija Srđan Amidžić iz SNSD-a. Ova stranka prigovara da se ovim izmjenama zakona zadire u entitetsku nadležnost Republike Srpske.

Uvrštavanje BiH na sivu listu Moneyvala značilo bi pojačani nadzor međunarodnih financijskih institucija i označilo zemlju rizičnijom u sustavu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Posljedice bi se mogle očitovati u sporijim i skupljim međunarodnim transakcijama, većem oprezu banaka te otežanom pristupu stranim kreditima i ulaganjima.

Takva odluka bila bi i negativan signal za ekonomski kredibilitet BiH, uključujući moguće posljedice za europski put i pristup SEPA sustavu plaćanja.