Vlada će na sjednici u srijedu usvojiti izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prema kojima će se moći legalizirati samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine.

U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine tvrde da se izmjenama Zakona ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva. To se osobito odnosi na vlasnike koji su do 30. lipnja 2018. imali rok da podnesu zahtjev za legalizaciju, ali to nisu učinili zbog neznanja, naslijeđene imovine, financijskih i drugih okolnosti.

Gdje se ne može provesti legalizacija?

Legalizacija se neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ali i ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje pod zaštitom UNESCO-a ili je riječ o postojećoj površini javne namjene.

Novim izmjenama Zakona zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju. Ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati.

Što treba priložiti?

Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.

Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.

Od ukupno zaprimljenih 902.096 zahtjeva, dosad je ostalo neriješeno 80.000 predmeta.

Buduću bespravnu gradnju sprječavati novčanim kaznama

Što se tiče buduće bespravne gradnje, u Ministarstvu ističu da će se ona sprječavati novčanim kaznama za gradnju za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez potrebne građevinske dozvole što je već propisano novim Zakonom o gradnji.

Kazne se kreću od 4000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene zgrade, a za ostale građevine jedan posto procijenjene vrijednosti radova.

Iako su za bespravne graditelje već sad u postojećoj zakonskoj regulativi propisane prekršajne i kaznene odredbe, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Državnim odvjetništvom predložit će se da se bespravna gradnja pravno regulira i kroz odredbe Kaznenog zakona kao kazneno djelo.

Uvodi se digitalni nadzor

Bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje RH. Sustav "digitalne inspekcije" bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata.

Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje.

U Ministarstvu očekuju da sustav u potpunosti bude funkcionalan u drugoj polovici ove godine.