S obzirom na to da dosadašnje mjere ne daju željene rezultate, Vlada najavljuje kako će bespravna gradnja biti tretirana kao kazneno djelo, prenosi HRT.

Fenomen se širi gotovo poput zaraze – od sjevera zemlje do južnih krajeva te duž istočne istarske obale. Marčana je jedno od najvidljivijih žarišta.

Na terenu situacija izgleda alarmantno. U blizini sela Pavičini u protekle dvije do tri godine niknulo je cijelo nelegalno naselje. Velika parcela podijeljena je na stotinjak manjih čestica, a na pedesetak njih već su podignute kuće bez ikakvih dozvola.

Graditelji su čak izgradili ceste unutar naselja, dali nazive ulicama i postavili solarnu javnu rasvjetu. Nakon pandemije COVID-19, dinamika takve gradnje naglo je porasla.

Niknulo čitavo ilegalno naselje

Posebno se ističe primjer općine Marčana, gdje je u posljednje tri godine, pokraj sela Pavičini, niknulo čitavo ilegalno naselje. Velika parcela razdijeljena je na stotinu manjih čestica, a do sada je na njima izgrađeno oko pedeset objekata.

Bespravni graditelji ondje su sami uredili putove, dodijelili nazive ulicama i postavili javnu rasvjetu na solarno napajanje, stvarajući privid potpuno funkcionalnog naselja.

Načelnik općine Predrag Pliško naglašava da se lokalna vlast bori svim raspoloživim sredstvima te ističe kako su Državnom inspektoratu prijavili više od 600 slučajeva bespravne gradnje.

“Borimo se svim zakonskim sredstvima. Komunalni redar do kraja 2024. sve je proslijedio Državnom inspektoratu za tu bespravnu gradnju, ako je to moguće zaustavljamo gradnju u startu kao općina koja to može”, istaknuo je Predrag Pliško, načelnik općine Marčana.

Vodnjan – tisuće ilegalnih objekata

Slična situacija vlada i u Vodnjanu, gdje je broj bespravno izgrađenih građevina premašio tisuću. “Ti možeš misliti da je to gotovo i u jednom trenutku maknu taj objekt, ali kad vide da nisi više prisutan opet ga vrate”, objašnjava Roberto Ostoni, glavni komunalni redar Vodnjana.

Nije rijetkost da se nelegalne kuće podižu i u zaštićenim prirodnim područjima. Javne ustanove koje upravljaju tim lokalitetima redovno prijavljuju prekršitelje, no rezultati su skromni.

“Bile su sve moguće inspekcije, od okolišne do zaštite prirode, carina je bila, ali čovjek je i dalje tu. Ništa mu se nije dogodilo. I dalje radi, posluje, živi”, kazala je Silvia Buttignoni, ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica.

Najava zakonskih izmjena

U Istri je pozitivno dočekana inicijativa kojom bi se bespravna gradnja proglasila kaznenim djelom.

“Kad netko tko se usudi bespravno graditi i kršiti propise i prostorne planove bude osuđen i završi u zatvoru, vjerujem da nikome više neće pasti na pamet bespravno graditi”, naglasio je istarski župan Boris Miletić.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom posljednjih šest godina provedeno je oko 1600 postupaka zbog ilegalne gradnje. Uklonjeno je približno 600 objekata.

Bačić: Slijede novi zakoni

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je u razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a da će se već početkom iduće godine na sjednici Vlade, a potom i u Hrvatskom saboru, raspravljati o izmjenama Kaznenog zakona. Prema predloženim izmjenama, svaka bespravna gradnja bila bi proglašena kaznenim djelom.

Bačić je podsjetio kako se i po postojećem zakonu bespravna gradnja smatra kaznenim djelom, ali samo ako se izvodi na posebno zaštićenim lokacijama poput prirodnih rezervata, kulturnih dobara ili u obalnom pojasu. Dodao je: “I sada je bespravna gradnja kazneno djelo ako se provodi na zaštićenim područjima prirode, u zaštićenom obalnom pojasu ili na kulturnim dobrima, ali predložit ćemo da svaka bespravna gradnja postane kazneno djelo.”

Strože kazne

Ministar je naglasio kako je nužno odlučnije reagirati: “Moramo ići korak dalje jer se bespravna gradnja nastavlja. Ne smijemo izgubiti tu utakmicu s bespravnim graditeljima.”

Podsjetio je da su za gradnju u zaštićenim područjima već sada propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina. Istaknuo je da će novi zakon poslati jasnu i snažnu poruku da će svaka bespravna gradnja biti strogo sankcionirana.

Bačić se osvrnuo i na slabosti postojećeg sustava, navodeći kako je ključan problem mali broj građevinskih inspektora. “Najlakše je zaustaviti bespravnu gradnju odmah na početku. Kada se objekt već izgradi i kada se u njega useli, to stvara ozbiljne probleme,” rekao je.

Dodao je da su zbog toga ovlasti proširene i na komunalne redare, kako bi oni na terenu mogli djelovati brže i učinkovitije.

Legalizacija starih objekata

Bačić se dotaknuo i pitanja legalizacije. Najavljene izmjene omogućit će podnošenje zahtjeva za objekte izgrađene prije 21. lipnja 2011. godine, a za koje tada nije zatražena legalizacija. “Hrvatska je tog datuma fotogrametrijski snimljena, i znamo točno gdje su objekti postojali. Tu ne bi trebalo biti zloupotrebe,” naglasio je ministar.

Pritom je istaknuo da se ova mogućnost neće odnositi na gradnje u zaštićenim prirodnim područjima, prometnim i energetskim koridorima. Naglasio je kako se, stoga, ne može govoriti o “općoj legalizaciji”.

Tri nova zakona iz resora prostornog uređenja

Uz izmjene Kaznenog zakona, Bačić je predstavio i prijedlog tri nova zakona iz resora prostornog uređenja. Cilj je, kako je rekao, potpuno digitalizirati prostorno planiranje i napustiti zastarjele, analogne urbanističke planove. “Planovi će se izrađivati na jednak način u svim dijelovima zemlje – od Konavala do Baranje – kako bi investitorima bilo jasno što mogu i gdje provoditi prostorne planove,” poručio je.

Novi zakon omogućit će i brže izmjene prostornih planova te pokretanje posebnih urbanističkih projekata na lokacijama gdje trenutačni planovi gradnju ne predviđaju. Sve to ima za cilj ubrzati procese i omogućiti povoljnije stanovanje.

Ministar je dodao i kako će se građevinske dozvole za obiteljske kuće ubuduće izdavati na temelju idejnog projekta, što će dodatno skratiti postupak. Naglasio je da su takva rješenja nužna kako bi se uspješno proveo nacionalni plan stambene politike.