Najava SAD-a da će povući 5000 vojnika iz Njemačke te prijetnje sličnim potezima u Italiji i Španjolskoj prošlog tjedna otvorile su u Rimu rasprave o budućnosti oko 12.000 američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji. Zbog toga je premijerka Giorgia Meloni za petak zakazala sastanak s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem, a on dolazi u posjet papi Lavu XIV. u Vatikanu.

Blizak odnos između talijanske premijerke i američkog predsjednika nakon njegova povratka u Bijelu kuću zahladio se prošlog mjeseca, nakon što je Meloni ocijenila neprihvatljivima Trumpove optužbe o 'slabosti' upućene Papi, a Trump je nju optužio za nedostatak hrabrosti jer nije podržala saveznika u ratu protiv Irana, podsjeća Euronews.

'Italija je uvijek poštovala obaveze koje je preuzela u NATO-u', poručila je Meloni na samitu Europske političke zajednice u Armeniji. Dodala je da Rim ne bi podržao smanjenje američke vojne prisutnosti, baš kao što nije podržao ni odluku o ulasku u rat na Bliskom istoku.

Odluka Italije da ne proširi korištenje američke baze Sigonella za operacije protiv Irana izazvala je nezadovoljstvo Trumpa, ali više čimbenika upućuje na to da ovaj sukob neće dovesti do prekida odnosa između dviju članica NATO-a.

Prema Gregoryju Alegiju, profesoru povijesti i politike SAD-a na Sveučilištu Luiss u Rimu, Trumpovi 'verbalni ispadi' trebali bi ostati na površinskoj razini i ne bi trebali ozbiljno ugroziti odnos Washingtona i Rima.

'Italija i SAD imaju iznimno čvrste odnose već 80 godina i nijedna talijanska vlada nije bila antiamerička', rekao je Alegi za Euronews, dodajući: 'Zamislite što bi se dogodilo kada bi se zatvorila baza Sigonella – SAD bi morao imati dva ili tri nosača zrakoplova u Sredozemlju. Washington ima strateški interes ostati prisutan u Italiji.'

Profesor ističe da američka strategija desetljećima nije bitno promijenjena, unatoč sve češćem okretanju Aziji nakon kraja Hladnog rata, a Trumpovo impulzivno i 'transakcijsko' ponašanje, smatra Alegi, ne znači nužno njezinu promjenu.

Za SAD je u Europi ključna kvaliteta vojne prisutnosti, uključujući tehnološke i zapovjedne kapacitete, poput NATO-ova sustava zračnog nadzora AGS u Sigonelli na Siciliji.

'Sustav AGS nema alternativu, a Italija je dobro uredila regulatorni okvir koji omogućuje korištenje bespilotnih letjelica uz civilni zračni promet', rekao je Alegi.

Obrambeni ugovori i Crosettov put u Washington

Kao i ostatak Europe, 'Italija je uvijek više ulagala u socijalne programe i oslanjala se na tuđu obranu', no 'kontekst se jasno promijenio' ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, što je potaknulo europske zemlje na novo naoružavanje, smatra Alegi, urednik knjige 'Kakva obrana treba Europi'.

'Potreban je kulturološki zaokret kako bi ljudi shvatili da ulaganje u obranu i sigurnost nije neproduktivan trošak, već usluga građanima i sektor visoke dodane vrijednosti', kaže.

Na to upućuju i narudžbe američke mornarice za plovila talijanskog Fincantierija te ulaganja u SAD-u druge djelomično državne tvrtke, Leonarda, a vojna povezanost Italije i SAD-a mogla bi samo ojačati.

Ministar obrane Guido Crosetto priprema posjet Washingtonu, tijekom kojeg bi se moglo razgovarati o postojećim i novim obrambenim ugovorima.

'Primjer toga je školski avion M-346, koji bi mogla nabaviti američka mornarica. Ako bi posao bio zaključen, to bi predstavljalo svojevrstan pečat kvalitete i omogućilo SAD-u da ga lakše prodaje na drugim tržištima', objašnjava profesor sa Sveučilišta Luiss.

M-346 je dvosjed namijenjen obuci pilota za upravljanje borbenim zrakoplovima nove generacije, a već se koristi u Italiji, Poljskoj, Grčkoj, Izraelu, Katru i Singapuru. C-27J Spartan, također proizvod Leonarda, taktički je transportni avion koji je prodan brojnim zemljama, uključujući SAD.

'Treba uzeti u obzir i proizvodnu liniju F-35 u Cameriju jer je postala ključna točka za isporuku i održavanje tih zrakoplova', dodaje Alegi, misleći na bazu talijanskog ratnog zrakoplovstva u pokrajini Novara, gdje se nalazi jedna od dviju proizvodnih linija za F-35 izvan SAD-a, a druga je u japanskoj Nagoyi.

Rubijev posjet Vatikanu

Prema Alegiju, sastanci američkog državnog tajnika u četvrtak i petak neće imati veće posljedice za Italiju te su povezani s nezadovoljstvom dijela katoličkog biračkog tijela Trumpovom administracijom uoči izbora za Kongres u studenom, kao i sa stavovima Lava XIV., a oni su zasad bliži onima pape Franje nego Benedikta XVI., odnosno u suprotnosti su s onim čemu su se nadali američki konzervativci.

Najnoviji Trumpov napad na Papu u srijedu mogao bi otežati zadatak Rubiju, koji je i sam katolik. Kao odgovor na ranije kritike, Lav XIV., odnosno Robert Prevost, rekao je da se 'ne boji' američke administracije te da želi nastaviti 'glasno govoriti protiv rata', naglasivši da 'nije političar'.

Američki veleposlanik pri Svetoj Stolici Brian Burch izjavio je u srijedu da će sastanak državnog tajnika i Pape uključivati 'iskren razgovor' o politici Trumpove administracije.

Rubio je u posljednjih godinu dana treći put u posjetu Italiji, a drugi put dolazi u Vatikan otkako je izabran papa Lav XIV. Tijekom boravka sastat će se i s talijanskim ministrom vanjskih poslova Antonijem Tajanijem, ministrom obrane Guidom Crosettom te državnim tajnikom Svete Stolice, Pietrom Parolinom.