Premijer je na skupu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskom alpskom gradu sudjelovao na panelu o Ukrajini uz glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, finskog predsjednika Alexandra Stubba, nizozemskog premijera Dicka Schoofa i predsjednika Latvije Edgarsa Rinkevičsa.

Plenković je tijekom rasprave istaknuo da Hrvatska pripada onoj skupini zemalja koje su „jasno proukrajinske po pitanju solidarnosti i podrške”.

„To proizlazi iz našeg vlastitog iskustva. Hrvatska je zbog velikosrpske agresije početkom devedesetih u jednom trenutku isto imala 27 posto okupiranog teritorija”, rekao je, dodajući da je Ukrajina danas na 19,5 posto.

Plenković je istaknuo da svi mirovni sporazumi imaju dva aspekta – trenutak i kontekst u kojem se potpisuju te njegove posljedice u budućnosti.

U tom pogledu Plenković je naglasio da Ukrajina „ne bi trebala staviti ni kap tinte na dokument koji bi de iure predao” njezin teritorij.

To je od ključne važnosti za Ukrajinu, ali i da se spriječi presedan koji bi ugrozio stabilnost međunarodnog sustava, prava i odnosa u budućnosti, rekao je.

Govoreći o putu Ukrajine prema članstvu u Europskoj uniji, premijer je kazao da su danas vidljivi „signali” drugačijeg pristupa EU-a prema proširenju gdje je iznimno važan postao geopolitički pristup koji predstavlja šansu za bržu integraciju Ukrajine.

No, da bi se to ostvarilo, unutar Unije mora se provesti rasprava o ključnim pitanjima njezinih apsorpcijskih kapaciteta – utjecaja ulaska Ukrajine na proračun, na ključne politike poput poljoprivrede i kohezije te na proces donošenja odluka. Ukrajina mora biti svjesna da dio država, poput Nizozemske, stoga ima rezerve prema njezinom članstvu, rekao je premijer.

„Jedno je politička aspiracija, a drugo je stvarni konsenzus o pridruživanju i njegovom datumu”.

Finski predsjednik na panelu je kritizirao argument da Rusija ne želi završiti rat jer „vjeruje da može napredovati” na bojištu.

„Rusija zapravo ne želi kraj rata jer je to preskupo za Putina – neće moći platiti ruske vojnike” kada jednom rat završi, rekao je Stubb.

VIDEO Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?'

Finski predsjednik kazao je da rusko gospodarstvo „pati”, navodeći „nepostojeći ekonomski rast”, stopu inflacije koja bi do kraja godine mogla narasti do 30 posto i kamatne stope od 16 posto.

Rusija pritom gubi i veliki broj vojnika, pa će nastavak podrške Kijevu i ekonomskog pritiska na Rusiju stoga dovesti do pobjede Ukrajine, smatra Finac.

Plenković je, referirajući se na Stubbove tvrdnje, rekao da je „ključan problem” što slabljenje ruske ekonomije nije rezultiralo i političkim promjenama u Rusiji.

„U drugim okolnostima imali bi građanske pokrete, civilno društvo, medije, neovisne institucije, oporbu, a to tamo ne vidimo, niti da će se promijeniti”, rekao je premijer.