Rusija i tzv. Islamska država možda djeluju na različitim bojištima i s različitim ciljevima, ali njihove metode imaju mnogo toga zajedničkog – od propagande i dezinformacija do ciljane mobilizacije ranjivih društvenih skupina. Dok je nekad svijet govorio o terorističkoj prijetnji, danas se sve češće spominje hibridni rat kao sofisticiranija verzija istog obrasca destabilizacije nekog društva
Prema izvješćima zapadnih obavještajnih službi, Moskva sve češće koristi tzv. niskorangirane agente – obične civile regrutirane putem društvenih mreža koji izvode manje, ali strateški osmišljene akcije sabotaže. Riječ je o požarima, fotografiranju vojnih objekata, špijunaži ili čak slanju paket-bombi. Cilj je uvijek isti: stvoriti osjećaj nesigurnosti i kaosa.
Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je u parlamentu optužio Rusiju za 'hibridno ratovanje protiv Zapada'. Koncept je to koji obuhvaća vojna, politička, ekonomska i kibernetička sredstva, brišući granicu između rata i mira.
vezane vijesti
Paralele s Islamskom državom
Sličan obrazac u prošlom desetljeću primjenjivala je Islamska država (IS). Koristeći internet, uspješno je radikalizirala i mobilizirala pojedince na Zapadu, šireći ideološku mržnju i stvarajući klimu straha.
'Hibridni rat nije samo pitanje 'malih zelenih ljudi' ili dezinformacija', objašnjava Kacper Rekawek, analitičar u Međunarodnom centru za borbu protiv terorizma (ICCT) za Euronews. 'On uključuje i kriminalne aktivnosti. Ruska doktrina to jasno prepoznaje – terorizam između država postaje alat politike.'
Poput IS-a, i Rusija se, tvrdi Rekawek, oslanja na 'moralno upitne pojedince': ljude koji su ranjivi, skloni manipulaciji ili već kriminalno aktivni. Ti 'prirodni saveznici' služe joj kao proksiji za operacije na europskom tlu, jednako kao što je IS regrutirao europske kriminalce za svoje napade.
Ideologija kao oružje
I Rusija i Islamska država oslanjaju se na ideološki nabijenu propagandu. Dok je IS ciljano privlačio marginalizirane muslimane nudeći im osjećaj pripadnosti, Moskva koristi nacionalističke i religijske poruke da bi potaknula lojalnost i spremnost na djelovanje.
Njemačke sigurnosne službe već godinama prate moguće rusko regrutiranje u rusofonim zajednicama, posebno onih povezanih s Ruskom pravoslavnom crkvom, jer ona održava bliske veze s Moskvom.
'Crkva se u Putinovu sustavu koristi kao ideološki stup', kaže Hans Jakob Schindler iz organizacije Counter Extremism Project. 'Patrijarh Kiril I. i drugi crkveni vođe prikazuju rat u Ukrajini kao sveti rat protiv zapadnog utjecaja i 'sotonizma' globalizma.'
U ožujku prošle godine Ruska pravoslavna crkva objavila je dekret u kojem djelovanje protiv Ukrajine naziva 'svetim ratom' za obranu pravoslavnih vrijednosti i očuvanje ruskog identiteta.
Propaganda i strah kao oružje
I Rusija i IS kombiniraju nasilje s dezinformacijama, koristeći medije i društvene mreže za potkopavanje povjerenja u institucije i međusobno nepovjerenje unutar zapadnih društava. No, kako upozoravaju stručnjaci, odgovor Zapada na ruske aktivnosti nije ni približno jedinstven kao što je bio prema Islamskoj državi.
'Kod IS-a je svima bilo jasno – to je zlo', kaže Rekawek. 'Kod Rusije to nije tako jednostavno. Hibridni napadi se promatraju kao zasebni incidenti, ne kao sustavna kampanja.'
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Christopher Nehring dodaje da je psihološki učinak glavni cilj hibridnih operacija.
'Pojedinačni napadi, poput požara ili sabotaže, strateški nisu presudni, ali stvaraju strah. Ključno je graditi otpornost i ne dopustiti da ti incidenti diktiraju našu politiku', kaže on.
