Njemačke sigurnosne službe upozoravaju da Moskva putem mreže prokremaljskih kanala traži pomagače za akcije poput fotografiranja vojnih objekata ili podmetanja požara. O svemu tome govorio je šef njemačke obavještajne službe BND tijekom saslušanja u Bundestagu.

Europa, poručuju njemački dužnosnici, trenutačno živi u razdoblju 'ledenog mira', a on se, kako upozorava šef BND-a Martin Jäger, 'u svakom trenutku može pretvoriti u otvoreni sukob'. 'Moramo biti spremni na daljnje eskalacije', naglasio je Jäger.

Slično upozorenje dao je zastupnik Zelenih, Konstantin von Notz: 'Prijetnje koje danas predstavljaju špijunaža i sabotaža autoritarnih država odavno su postale vrlo ozbiljno sigurnosno pitanje.' Pozvao je vladu da 'konačno ozbiljno shvati procjene obavještajnih službi' i reagira 'odlučno, ali u skladu s vladavinom prava', prenosi Euronews.

Hibridni rat iz sjene

Od početka invazije na Ukrajinu, Rusija je ubrzala svoje hibridno ratovanje protiv Zapada: od rezanja podmorskih kabela u Baltičkom moru i dronova iznad europskih gradova do paket-bombi i špijunskih operacija. Iza nekih od tih akcija stoje upravo 'agenti niske razine', a oni su obični građani regrutirani putem društvenih mreža.

Za simbolične iznose ti ljudi snimaju osjetljive lokacije, pale vatru na strateškim mjestima ili šaraju zidove provokativnim porukama. Rijetko su profesionalci, a često ih motivira samo brza zarada ili osjećaj pripadnosti nekoj misiji.

Telegram je lovište za proruskog špijuna

Među platformama koje se koriste za takve operacije Telegram zauzima posebno mjesto. Aplikacija omogućuje pristup tisućama javnih kanala i privatnih poruka, a identitet korisnika ostaje skriven iza nadimka. Upravo ta anonimnost čini je idealnim alatom za ruske operativce.

Na Telegramu djeluju brojni proruski kanali s desecima ili čak stotinama tisuća pretplatnika, a jedan od najpoznatijih vodi Alina Lipp, njemačka blogerica koju je Europska unija sankcionirala. Njezin kanal Neues aus Russland ima više od 175 tisuća pratitelja i redovito prenosi sadržaj koji promiče ruske narative o ratu u Ukrajini.

Prema istraživanju organizacije Correctiv, oko njezina kanala stvorila se čitava mreža ruskih i njemačkih chatova koji dijele sadržaj, pretvorivši platformu u golemu komoru propagande. U tim grupama gotovo da nema drugačijeg mišljenja, već samo proruskih poruka.

Jedan klik i stiže pozivnica za regrutaciju

Prema ukrajinskom stručnjaku za kibernetičku sigurnost Kostjantinu Korsunu, čak i pasivno sudjelovanje, poput komentiranja ili 'lajkanja', može privući pozornost ruskih obavještajnih službi. 'Oni mogu pratiti razgovore, vidjeti tko sudjeluje, koje kanale prate i što podržavaju', objašnjava Korsun.

Ruske službe, tvrdi on, koriste specijalizirani softver koji analizira tisuće kanala istodobno i procjenjuje koliko su korisnici ideološki bliski Rusiji. 'Na temelju tih podataka stvaraju profile milijuna korisnika, tako da znaju u što oni vjeruju, što vole i čega se boje', dodaje.

Kada se procijeni da bi netko mogao biti 'zanimljiv', slijedi prvi kontakt. Obično je to u obliku prijateljske poruke ili poziva na 'patriotsku' suradnju. 'U toj fazi komunikacija je psihološka. Procjenjuje se može li potencijalni agent dati korisne informacije, fotografirati nešto ili sudjelovati u operaciji', kaže Korsun.

Nakon toga razgovor se obično premješta na sigurnije aplikacije, poput Signala ili Wirea. Telegram, tvrde njegovi predstavnici, ne omogućuje uvid u popis kanala koje korisnici prate i ne dijeli njihove podatke s trećom stranom. 'Pozivi na nasilje ili uništavanje imovine strogo su zabranjeni i uklanjaju se čim se otkriju', poručili su iz tvrtke u izjavi za Euronews.

Sumnje u neovisnost Telegrama

Telegram su 2013. godine osnovali ruski poduzetnik Pavel Durov i njegov brat, a danas aplikacija ima više od milijardu korisnika diljem svijeta. Iako Durov tvrdi da Telegram 'nikada nije otkrio nijedan bajt privatnih poruka', godinama se spekulira o njegovoj mogućoj suradnji s ruskim vlastima. No za sada nema čvrstih dokaza koji bi to potvrdili.

Unatoč tome, istrage OCCRP-a pokazale su da tehničku infrastrukturu Telegrama djelomično održava tvrtka povezana s ruskim inženjerom Vladimirom Vedenejevom, a ona ima pristup mrežnim sustavima i IP adresama. Telegram je potvrdio da Vedenejevljeva firma ima 'ograničenu tehničku ulogu bez pristupa korisničkim podacima ili enkripcijskim ključevima'.

Ipak, činjenica da su povezane tvrtke surađivale s institucijama poput ruske obavještajne službe FSB i državnog laboratorija za nuklearna istraživanja izaziva dodatnu sumnju u potpunu neovisnost platforme.

Njemačka nema puno opcija

Njemačke obavještajne agencije svjesne su da ne mogu uvijek učinkovito djelovati na Telegramu zbog ograničenja privatnosti i enkripcije. Prema dr. Christopheru Nehringu, direktoru Instituta za kibernetičku obavještajnu službu, postoje ipak načini na koje otežati posao ruskim agentima. Primjerice, to je moguće praćenjem sumnjivih kanala i postavljanjem digitalnih mamaca.

'Tipičan agent niske razine obično je mladić koji govori ruski, nema formalno obrazovanje i motiviran je lakom zaradom, ne ideologijom', kaže Nehring. On predlaže korištenje lažnih profila koje stvara umjetna inteligencija.

Iako takve metode nisu konačno rješenje, mogu usporiti protivnika. No Nehring upozorava da bi takve akcije u Njemačkoj mogle biti pravno sporne jer zakon ne dopušta agresivne protumjere u kibernetičkom prostoru. 'Zato je bivši šef BND-a August Hanning nazvao njemačku obavještajnu službu 'vegetarijancem među svjetskim špijunskim agencijama', zaključuje.