No protivnici upozoravaju da bi sigurnosni dekreti mogli ograničiti legitimne prosvjede, posebno one s ljevice, piše Politico.

Dekret od 5. veljače, kojim se znatno šire policijske ovlasti, donesen je nakon nasilnih prosvjeda u Torinu izazvanih zatvaranjem radikalno lijevog društvenog centra Askatasuna. Ministar pravosuđa Carlo Nordio poručio je da im je cilj spriječiti 'povratak Crvenih brigada', aludirajući na ljevičarsku terorističku skupinu aktivnu 1970-ih i 1980-ih.

Tvrd pristup javnim nemirima dio je političkog identiteta Giorgie Meloni. Ovo je već peti put od njezina dolaska na vlast 2022. godine da koristi uredbu – hitni instrument koji omogućuje trenutačno donošenje zakona bez prethodnog odobrenja parlamenta za izmjene kaznenog zakonodavstva.

Nakon nereda u Torinu Meloni je posjetila dvojicu ozlijeđenih policajaca u bolnici, od kojih je jedan napadnut čekićem, te poručila: 'Učinit ćemo što je potrebno da uspostavimo red u ovoj naciji.' Nasilne incidente pritom ne prikazuje kao izolirane slučajeve nego kao dio širih trendova, tvrdeći da meta nisu prosvjednici, već 'organizirani kriminalci'. Osudila je i 'neprijatelje Italije i Talijana' koji prosvjeduju protiv ovogodišnjih Zimskih olimpijskih igara.

Oporba: Ovo ide predaleko

Oporba tvrdi da vlada ide predaleko. Bivši premijer Giuseppe Conte optužio je Meloni da želi 'spriječiti izražavanje neslaganja' dok je čelnica Demokratske stranke Elly Schlein njezine zakone nazvala 'ubojstvom slobode'. U raspravu se uključio i predsjednik Sergio Mattarella, upozorivši da bi neke mjere mogle biti neustavne te zatraživši izmjene.

Nove mjere uključuju 'pravni štit' za policajce tijekom obavljanja dužnosti, proširene ovlasti zaustavljanja i pretresa te mogućnost preventivnog pritvora do 12 sati. Uvode se stroža pravila za posjedovanje noževa i takozvane crvene zone, iz kojih se mogu udaljiti osobe prijavljene za kaznena djela u posljednjih pet godina.

Domenico Carretta, vijećnik iz Torina i član Demokratske stranke, smatra da vlada reagira na 'instinktivne reakcije zemlje i hitnost trenutka, umjesto da se pozabavi korijenom problema'. Upozorava da postoji 'rizik od kriminalizacije samog čina izlaska na ulice' te da bi fokus trebao biti na resursima i kadrovima policije, a ne na sve agresivnijim politikama.

Iako priznaje da su scene nasilja bile ozbiljne, Carretta smatra da to nije razlog za suzbijanje suprotstavljenih mišljenja: 'Osjećali smo isto ogorčenje – vidjeli smo kako je Torino skršen', ali dodaje da mu se 'ograničavanje mogućnosti prosvjeda ne čini najboljim odgovorom'.

Sigurnost ili percepcija nesigurnosti?

Snimke sukoba 31. siječnja proširile su se društvenim mrežama, pri čemu obje strane optužuju jednu drugu za brutalnost. Uz ozlijeđenog policajca, fotograf je tvrdio da su ga napali policajci dok je snimao događaje.

Prema Italu Di Sabatu iz organizacije Osservatorio Repressione, sigurnosni dekreti služe političkoj svrsi: 'Glavna akcija vlade Meloni [je] vježba propagande oko riječi sigurnost. Dok Meloni tvrdi da gradi državu koja 'brani one koji nas brane i vraća sigurnost i slobodu građanima', kritičari upozoravaju da se time potiče 'percepcija nesigurnosti'.

Podaci talijanskog ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da su ubojstva 2025. godine pala za 15 posto u odnosu na 2024., a statistike ISTAT-a govore da je ukupna stopa kriminala na razini iz 2018. godine, prije pandemije. Carretta zato upozorava da se, kako kaže parafrazirajući gradonačelnika Torina Stefana Lo Russa, ne može odgovoriti na probleme navijača 'zatvaranjem stadiona i kriminaliziranjem svih koji su tamo zbog sporta'.