FCAS nije zamišljen samo kao razvoj novog borbenog aviona, nego kao sveobuhvatan sustav koji uključuje i bespilotne prateće letjelice te tzv. combat cloud, digitalnu mrežu za njihovo povezivanje i upravljanje. No mjesecima traju ozbiljni prijepori oko raspodjele uloga i upravljačke strukture.

Središnji problem leži u dubokom sukobu između francuskog Dassaulta i europskog koncerna Airbus. Dassault inzistira na vodećoj ulozi u projektu, što izaziva nezadovoljstvo u Njemačkoj. Posebno je negativno odjeknula izjava čelnika Dassaulta Érica Trappiera da Njemačka, po njegovu mišljenju, nema ni kapacitete za gradnju borbenih zrakoplova.

Njemački kancelar Friedrich Merz priznao je da su odnosi s Francuskom po tom pitanju ozbiljno opterećeni. Istaknuo je da se s Parizom trenutačno vode intenzivni razgovori o budućem razvoju i proizvodnji zajedničkih vojnih zrakoplova. U međuvremenu, zastupnici vladajućih stranaka CDU-a i SPD-a, kao i sindikat IG Metall, sve glasnije pozivaju na raskid suradnje s Dassaultom.

Visokopozicionirani predstavnik industrije poručio je da je razlaz neizbježan, čime se projekt u sadašnjem obliku praktički dovodi u pitanje.

Udarac europskoj obrambenoj suradnji

Propast FCAS-a bila bi ozbiljan udarac europskoj obrambenoj suradnji, osobito u trenutku kada Europa nastoji ojačati stratešku autonomiju i smanjiti ovisnost o SAD-u. Kako piše Handelsblatt, predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger upozorio je da Europa bez snažnijeg zajedništva neće uspjeti pokazati veću samostalnost prema Washingtonu.

No za FCAS je, čini se, već prekasno. Sada se sve više govori o alternativama.

Jednu od mogućih opcija iznio je Michael Schöllhorn, čelnik Airbusove obrambene i svemirske divizije. Prema njegovu prijedlogu, borbeni zrakoplov mogao bi se izdvojiti iz šireg projekta FCAS-a, nakon čega bi Njemačka i Francuska razvijale vlastite avione. Schöllhorn je takav scenarij opisao kao izvediv i poželjan.

Time se otvara ključno pitanje: s kim bi Njemačka mogla razvijati vlastiti borbeni zrakoplov?

Pogled prema Britaniji, Italiji i Japanu

Bastian Giegerich, direktor londonskog Instituta za strateške studije (IISS), smatra da je ideja o zajedničkom francusko-njemačkom borbenom zrakoplovu od početka bila pogrešna. Podsjeća da su Nijemci u takvim projektima tradicionalno surađivali s Britancima, kao što je bio slučaj s Eurofighterom. Prema njegovu mišljenju, FCAS je bio politički 'iskonski grijeh' još od osnutka 2017. godine.

Velika Britanija, Italija i Japan trenutačno razvijaju vlastiti borbeni zrakoplov kroz program GCAP (Global Combat Aircraft Programme), s ciljem da avion bude operativan do 2035. godine. Projekt je tehnički napredniji od FCAS-a, no suočava se s ozbiljnim financijskim izazovima. Britanskom obrambenom proračunu, prema procjenama, do 2030. nedostaje oko 28 milijardi funti, što baca sjenu i na GCAP.

Unatoč tome, Italija aktivno promovira GCAP kao bolju alternativu FCAS-u. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto otvoreno je poručio da su vrata Njemačkoj otvorena, uz napomenu da bi veći broj sudionika smanjio troškove i povećao gospodarsku korist.

Talijanski Corriere della Serra navodi i da je premijerka Giorgia Meloni nedavno o toj mogućnosti razgovarala s Friedrichom Merzom iza zatvorenih vrata.

Tijekom njemačko-talijanskog bilateralnog sastanka u Rimu 23. siječnja, Merz ju je navodno pitao postoji li na talijanskoj strani 'rezerviranost' prema njemačkom sudjelovanju u GCAP-u. Meloni se pak, navodno, činila otvorenom za tu ideju. Međutim, nitko od njih nakon toga nije spomenuo GCAP na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Švedski Saab kao još jedna opcija

Ulazak u GCAP, međutim, nosi i rizike. U Airbusu upozoravaju da Njemačka ne smije izgubiti ključne kompetencije u razvoju borbenih zrakoplova. Stručnjaci ističu da bi prihvaćanje sporedne ili uvozne uloge dugoročno oslabilo njemačku zrakoplovnu industriju i njezinu sposobnost zadržavanja stručnog znanja.

Istodobno, osnivači GCAP-a – Japan, Velika Britanija i Italija – već rade na pravilima za prijem novih partnera, svjesni da kasniji ulazak znači i manji utjecaj na razvoj projekta.

Ako se Njemačka ipak odluči ne priključiti GCAP-u, na stolu ostaje i suradnja sa švedskim Saabom, proizvođačem borbenog zrakoplova Gripen. Čelnik Saaba Micael Johansson izjavio je da je kompanija otvorena za suradnju s Airbusom na razvoju novog aviona, pod uvjetom da postoji politička volja. Pritom je naglasio da Švedska želi zadržati tehnološku neovisnost.