Iranski predsjednik parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf odbacio je navode o mogućem dogovoru između Teherana i Washingtona, optuživši američke medije za širenje dezinformacija, dok istodobno iz diplomatskih izvora stižu signali o mogućem napretku pregovora
Iranski predsjednik parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf odbacio je navode o mogućem dogovoru između Teherana i Washingtona, optuživši američke medije za širenje dezinformacija, dok istodobno iz diplomatskih izvora stižu signali o mogućem napretku pregovora.
U objavi na društvenoj mreži X Ghalibaf je ironično komentirao napise američkog portala Axios, nazvavši ih ‘Operacijom Fauxios’. ‘Operacija “Trust Me Bro” je propala. Vraćamo se rutini s Operacijom Fauxios’, poručio je.
Prema iranskoj državnoj televiziji Press TV, Ghalibaf tvrdi da takvi napisi predstavljaju uobičajen obrazac izvještavanja u američkim medijima, osobito kada se pozivaju na neimenovane izvore, piše aninews.com. Dodaje kako su iranske vlasti takve tvrdnje više puta odbacile kao neutemeljene te da su se kasnije pokazale netočnima.
Iza kulisa se vode intenzivni pregovori
Istodobno, iza kulisa se, prema pisanju Axiosa, vode intenzivni razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Navodno se radi o preliminarnom sporazumu čiji je cilj zaustaviti aktualne napetosti i otvoriti prostor za šire nuklearne pregovore.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o dokumentu od jedne stranice s 14 točaka, koji bi omogućio trenutačni prekid vatre i pokretanje 30-dnevnog pregovaračkog razdoblja za postizanje sveobuhvatnijeg rješenja.
U sklopu tog okvira Iran bi privremeno zaustavio obogaćivanje urana, dok bi Sjedinjene Države zauzvrat pokrenule proces ublažavanja sankcija i odmrzavanja milijardi dolara iranske imovine. Obje strane navodno bi radile i na smanjenju napetosti te olakšavanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Neizvjestan put do sporazuma
No, mnogi elementi sporazuma i dalje ovise o daljnjim pregovorima, što znači da je put do konačnog dogovora i dalje neizvjestan. Jedno od ključnih pitanja ostaje trajanje moratorija na iransko obogaćivanje urana. Washington navodno zagovara razdoblje do 20 godina, dok Teheran predlaže pet godina. Kao mogući kompromis spominje se trajanje između 12 i 15 godina.
Sjedinjene Države također traže mehanizam koji bi omogućio produljenje moratorija u slučaju kršenja dogovora. Nakon isteka tog razdoblja, Iran bi mogao nastaviti ograničeno obogaćivanje urana do razine od 3,67 posto. Teheran bi se pritom morao obvezati da neće razvijati nuklearno oružje, uz pojačani nadzor međunarodnih inspektora, uključujući nenajavljene kontrole.
Među prijedlozima je i mogućnost uklanjanja iranskih zaliha visoko obogaćenog urana, uključujući opciju njihova transfera u Sjedinjene Države.
Oprez u Washingtonu
Unatoč određenom napretku, u Washingtonu i dalje postoji oprez. Američki dužnosnici smatraju da unutar iranskog vodstva postoje podjele koje bi mogle otežati postizanje konačnog dogovora.
Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je na tehničke izazove, istaknuvši: ‘Ne moramo imati konačni sporazum napisan u jednom danu.’ Dodao je kako je ključno jasno definirati teme pregovora i razinu spremnosti na ustupke već na samom početku, kako bi proces imao smisla.
Ipak, Rubio je izrazio i skepsu prema pouzdanosti iranskog vodstva, rekavši da su ‘neki od njih potpuno iracionalni’.
Sljedećih 48 sati smatraju se presudnima, dok Washington čeka odgovor Teherana na nekoliko ključnih točaka. Iako trenutni okvir predstavlja ‘krhak, ali značajan korak prema smirivanju napetosti’, ostaje upozorenje da je rizik od propasti pregovora i dalje visok.