Prema podacima EEA-e, najviše koncentracije finih čestica PM2.5 zabilježene su u južnoj Italiji između 2024. i 2025. godine. Gradovi Ceglie Messapica i Torchiarolo imali su alarmantne vrijednosti od 117 i 113 mikrograma po kubnom metru, daleko iznad europskog ograničenja od 25 μg/m³, piše Euronews.

Stručnjaci upozoravaju da je glavni uzrok spaljivanje biomase tijekom zime, posebice korištenje kamina, uz nepovoljne atmosferske uvjete koji zadržavaju zagađenje blizu tla.

Hrvatska i regija također pogođene

Osim Italije, veća prekoračenja su zabilježena u još osam zemalja – uključujući Hrvatsku, Poljsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Rumunjsku, Tursku pa čak i Dansku.

Posebno su pogođeni Balkan i istočna Europa, gdje su i procijenjene stope smrtnosti povezane s dugotrajnom izloženošću PM2.5 među najvišima u Europi. Gradovi poput Sarajeva i industrijskih zona u Sjevernoj Makedoniji izdvajaju se kao najkritičnije točke.

Općenito, više od 90 posto Europljana izloženo je razinama onečišćenja koje prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nisu sigurne (veće od 5 μg/m³).

Nisu problem samo PM2.5 čestice

EEA upozorava da PM2.5 nije jedina prijetnja. Problem predstavljaju i PM10 čestice, koje također ulaze u dišni sustav, prizemni ozon, čija se razina više nego udvostručila od 1900. te benzo(a)piren (BaP), koji nastaje iz dima cigareta i izgaranja goriva.

Unatoč blagom poboljšanju kvalitete zraka, čak do 20 posto mjernih postaja u Europi i dalje bilježi vrijednosti iznad dopuštenih granica EU-a.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih mjera:

• provjetravati prostorije izvan vršnih prometnih sati
• koristiti pročišćivače zraka
• izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom tijekom najzagađenijih razdoblja
• pratiti kvalitetu zraka putem aplikacija u stvarnom vremenu.

Iako Europa bilježi određeni napredak, kvaliteta zraka i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik – uključujući i za Hrvatsku, gdje će buduće mjere i prilagodbe igrati ključnu ulogu.