Iranska odmazda u Zaljevu, koja ga je, prema riječima samog Trumpa, iznenadila, ipak je bila među scenarijima koje su američke obavještajne službe smatrale mogućima prije pokretanja ofenzive na Teheran.

Prema nekoliko izvora bliskih američkim obavještajnim službama, mogućnost regionalnog širenja sukoba nije bila nemoguća, piše Nova.rs

Prije početka napada, analitičari su procijenili da su iranski napadi na američke saveznike u Zaljevu "visoko na popisu potencijalnih posljedica".

Trump je nedavno rekao da Iranci nisu trebali napadati druge zemlje na Bliskom istoku te da nitko to nije očekivao i da su svi bili šokirani. Izjava je u oštroj suprotnosti s informacijama koje su prethodno prikupile savezne agencije, što je izazvalo raspravu o lancu zapovijedanja unutar američke izvršne vlasti.

U središtu ovog niza događaja je vojna operacija pod nazivom "Epski bijes", pokrenuta 28. veljače zajedno s Izraelom, koja se temeljila na osporavanim opravdanjima.

Američka administracija istaknula je neposrednu prijetnju iranskog programa balističkih raketa sposobnih pogoditi američki teritorij, kao i ubrzani razvoj nuklearnog oružja u roku od nekoliko tjedana, tvrdnje koje same obavještajne službe nisu potvrdile, prema Tribuneu.

'Istodobno, američke obavještajne službe identificirale su i druge velike rizike, posebno mogućnost blokiranja Hormuškog tjesnaca, strateškog prolaza za gotovo 20 posto globalnih tokova nafte i tekućeg prirodnog plina. Takav poremećaj predstavljao bi trenutni šok za energetska tržišta, već oslabljena geopolitičkim napetostima. Taj je scenarij kasnije potvrđen', dodao je francuski list na svojoj web stranici.

I drugi francuski mediji vjeruju da su američko-izraelski napadi na Iran desetkovali vladu ubojstvom visokorangiranih dužnosnika, počevši od ajatolaha Alija Hameneija, ali režim još uvijek nije smijenjen.

Zapravo, gotovo tri tjedna nakon što su napadi započeli 28. veljače, Islamska Republika Iran je još uvijek na vlasti. Do sada su američko-izraelski napadi pogodili više od 15.000 ciljeva i ubili oko 2000 ljudi, uključujući mnogo civila, među kojima je 194 djece.

Iranske vlasti mogu proglasiti pobjedu

'Međutim, iranske vlasti su također navikle na masakr vlastitog stanovništva i ovi napadi ih čine ravnodušnima. Iranski čelnici bi čak mogli proglasiti pobjedu upravo zbog činjenice da su se do sada odupirali vodećoj svjetskoj vojnoj sili, iz dubine svojih bunkera', izvijestio je francuski list Alsace.

Trump će se sa svoje strane morati suočiti s činjenicama - 'bez obzira koliko masovni bili, zračni napadi nisu dovoljni za rušenje diktature sposobne pokoriti 90 milijuna ljudi', procijenile su te regionalne novine.

Postavlja se pitanje poziva li Trump još uvijek na promjenu režima ili govori "samo" o uništenju iranskog nuklearnog programa, izvijestili su brojni francuski mediji.

Dok se zračni napadi pojačavaju, najveća neizvjesnost ostaje oko ratnih ciljeva Bijele kuće. Frustriran što još uvijek ne može proglasiti pobjedu, pa čak i pomalo nervozan, američki predsjednik zna da vrijeme istječe, prema medijima.

Kongresni izbori na polovici mandata američkog predsjednika zakazani su za nešto manje od osam mjeseci, dok 59 posto Amerikanaca ne odobrava rat u Iranu.

U članku za Le Monde, politologinja i stručnjakinja za SAD Marie-Cecile Naves analizirala je narative koje je predstavila Bijela kuća kao dio senzacionalističke komunikacijske strategije ratnog vremena koja 'briše granice između fikcije, stvarnosti i utjecaja na popularnu kulturu'.

'Već dva tjedna tražimo racionalne razloge odluke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Izraelom, da pokrenu rat protiv Irana. Unutar Trumpove administracije stalno se mijenja retorika, njezine svakodnevne kontradikcije i njezini nerazumljivi zahtjevi. Američki predsjednik zahtijeva bezuvjetnu predaju, ali tko bi se trebao predati', izjavila je, dodajući da potraga za odgovorom ostaje uzaludna.

Ono što je, međutim, jasno jest Trumpova namjera, od povratka na vlast u siječnju 2025., stvoriti zbunjenost i iscrpiti promatrače. Dokazi su jasni - Bijela kuća ne mari za davanje jasnih objašnjenja za ovaj sukob, ocjenjuje Marie-Cécile Nave.

Razloge rata stoga treba tražiti negdje drugdje. Za Trumpa cilj ostaje isti: ojačati narativ o vođi iznad zakona, sposobnom baciti zemlju na koljena i zapanjiti svijet. On prošle neuspjehe američke vojske ne vidi kao lekcije koje treba naučiti, već kao poniženja koja treba osvetiti.

List Le Point smatra da je Trump izgubio kontrolu nad ratom koji je započeo.

'Većina iranskih vojnih lokacija je uništena, zemlja više nema mornaricu ni zrakoplovstvo, nekoliko gradova je u ruševinama. Međutim, blokiranjem Hormuškog tjesnaca, vjerski vođe su, barem zasad, preuzeli kontrolu nad sukobom', rekao je Poen.