Pingvini na Antarktici, uključujući vrste Adélie, chinstrap i gentoo, žive na području koje se zagrijava brže nego gotovo bilo gdje drugdje na Zemlji. Na nekim lokacijama na Antarktičkom poluotoku temperature rastu i do četiri puta brže od antarktičkog prosjeka, što znanstvenici povezuju s drastičnim promjenama u njihovu ponašanju.

Prema desetogodišnjem istraživanju koje je proveo projekt Penguin Watch sa Sveučilišta u Oxfordu i Oxford Brookes Universityja, ubrzano zatopljenje vrlo je vjerojatno glavni razlog zbog kojeg pingvini sve ranije započinju razmnožavanje. Studija je objavljena u časopisu Journal of Animal Ecology i bilježi najbrži pomak u tzv. fenologiji – vremenskom usklađivanju bioloških procesa s klimom – ikad zabilježen kod ptica, a moguće i kod bilo kojeg kralježnjaka, prenosi Euronews.

Kako su znanstvenici mjerili promjene

Istraživači su analizirali promjene u razdoblju od 2012. do 2022., prateći trenutak tzv. 'naseljavanja kolonije', odnosno prvi datum kada pingvini trajno zauzmu gnijezdeća područja. Praćeno je više od 35 kolonija, od malih s tek desetak gnijezda do onih s nekoliko stotina tisuća, pomoću 77 vremenskih kamera postavljenih na terenu.

Rezultati su pokazali da se sezona razmnožavanja kod sve tri promatrane vrste pomiče unaprijed rekordnom brzinom. Najizraženiji pomak zabilježen je kod pingvina gentoo, čija se sezona razmnožavanja pomaknula u prosjeku 13 dana po desetljeću, a u nekim kolonijama i do 24 dana. Kod vrsta Adélie i chinstrap pomak iznosi oko 10 dana po desetljeću.

'Naši rezultati upućuju na to da će među ovim vrstama pingvina postojati 'pobjednici i gubitnici klimatskih promjena'', izjavio je voditelj istraživanja dr. Ignacio Juarez Martínez.

Prema njegovim riječima, sve subpolarniji uvjeti na Antarktičkom poluotoku vjerojatno pogoduju prilagodljivijim vrstama poput gentoo pingvina, dok bi polarne vrste, poput Adélie i chinstrap pingvina, mogle biti potisnute. S obzirom na to da pingvini imaju ključnu ulogu u antarktičkim hranidbenim lancima, smanjenje njihove raznolikosti povećava rizik od šire destabilizacije ekosustava.

Iako statistički modeli snažno upućuju na to da je pomak u sezoni razmnožavanja posljedica porasta temperature, znanstvenici su zabrinuti. 'Čak i u najpovoljnijem scenariju ostaje otvoreno pitanje koliko će ove vrste još moći prilagođavati svoje ponašanje ako se temperature nastave povećavati sadašnjim tempom', navodi se u studiji.

Jesu li ranije sezone razmnožavanja problem?

Znanstvenici upozoravaju da pomicanje sezone razmnožavanja može poremetiti dostupnost hrane u ključnim fazama razvoja mladunaca. Takvi poremećaji već su imali katastrofalne posljedice kod drugih vrsta pingvina.

Primjerice, istraživanje iz 2025. godine koje su proveli južnoafričko Ministarstvo šumarstva, ribarstva i okoliša te Sveučilište u Exeteru pokazalo je da je između 2004. i 2011. godine zbog ozbiljnog nedostatka hrane uginulo oko 62.000 afričkih pingvina.

Afrički pingvini ovise o sardinama kao glavnom izvoru hrane, no biomasa te vrste uz zapadnu obalu Južne Afrike u gotovo svim godinama od 2004. pala je na svega četvrtinu razine koja bi omogućila zdravu populaciju. Kao glavni uzrok navode se promjene temperature i saliniteta oceana koje otežavaju mriješćenje riba.

Znanstvenici upozoravaju da bi slični poremećaji, potaknuti klimatskim promjenama, mogli ugroziti i pingvine Antarktike, čak i one vrste koje se zasad čine prilagodljivijima.