Umjetna inteligencija obilježila je gotovo svaku raspravu na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, uz teme poput trgovinskih ratova, geopolitičkih napetosti i globalne konkurentnosti. No za razliku od prošle godine, kada je pozornost privuklo lansiranje kineskog AI modela DeepSeek, ovogodišnje rasprave bile su šire i ozbiljnije – usmjerene na stvarnu primjenu AI-a, njegove rizike te posljedice za tržište rada i društvo u cjelini
Tehnološki čelnici, znanstvenici i filozofi u Davosu su ponudili različite, često suprotstavljene vizije budućnosti umjetne inteligencije, piše Euronews.
Nadella: AI mora donijeti stvarnu korist društvu
Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella naglasio je da ključni izazov nije razvoj AI-a sam po sebi, već njegova korisna primjena. Prema njegovim riječima, globalna zajednica mora doći do točke u kojoj umjetna inteligencija donosi konkretne promjene za ljude, zajednice, države i industrije.
Upozorio je pritom da će se AI razvijati vrlo neujednačeno, ponajprije zbog razlika u pristupu kapitalu i infrastrukturi. Iako velike tehnološke kompanije ulažu diljem svijeta, uključujući Globalni jug, bez državnih ulaganja u temeljnu infrastrukturu – poput elektroenergetskih mreža i telekomunikacija – puni potencijal tehnologije neće biti ostvaren.
Bengio: 'AI nije čovjek i ne bi trebao to glumiti'
Jedan od 'kumova umjetne inteligencije', kanadski znanstvenik Yoshua Bengio, upozorio je na opasnost razvoja sustava koji previše nalikuju ljudima. Istaknuo je da mnogi korisnici pogrešno vjeruju da su AI sustavi slični ljudima, a što su ti sustavi sofisticiraniji, ta se iluzija samo pojačava.
Bengio smatra da je to problematično jer je ljudska psihologija prilagođena interakciji s drugim ljudima, a AI to nije niti će ikada biti. Prema njegovim riječima, namjerno 'humaniziranje' umjetne inteligencije može imati neželjene društvene posljedice.
Harari: 'Superinteligencija bez iskustva i kontrole'
Povjesničar i filozof Yuval Noah Harari upozorio je da čovječanstvo nema iskustva u izgradnji društva u kojem koegzistiraju ljudi i nadljudska umjetna inteligencija. Pozvao je na oprez, poniznost i ugradnju mehanizama za ispravak pogrešaka ako razvoj krene u pogrešnom smjeru.
Harari je odbacio usporedbe ljudske i umjetne inteligencije, istaknuvši da AI nikada neće biti 'poput ljudi', baš kao što avioni nisu ptice. Upozorio je na to da i najinteligentniji sustavi mogu biti u zabludi i upravo je to, kaže, jedan od najvećih rizika.
Amodei: 'Geopolitika i AI sigurnost ne mogu se razdvojiti'
Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei poručio je da se nalazimo na pragu iznimno moćnih sposobnosti AI-a, ali da su iduće godine presudne za upravljanje njima i regulaciju. Posebno je naglasio geopolitičku dimenziju, tvrdeći da je ograničavanje izvoza naprednih AI čipova Kini jedan od ključnih načina da se kupi vrijeme za sigurno upravljanje tehnologijom.
Upozorio je da bi prodaja najnaprednijih Nvidijih čipova Kini mogla imati ozbiljne posljedice za američku tehnološku prednost. Amodei je poznat i po tvrdnji da bi AI mogao ugroziti do polovice početnih uredskih poslova, iako priznaje da zasad vidi tek prve promjene, ponajviše u programerskom sektoru.
Hassabis: 'Novi poslovi, ali i nepoznat teren nakon AGI-a'
Optimističniji ton ponudio je Demis Hassabis, izvršni direktor Google DeepMinda, jer očekuje da će umjetna inteligencija stvoriti nove, smislenije poslove. Iako predviđa smanjenje broja studentskih praksi, smatra da će to biti nadoknađeno dostupnošću moćnih AI alata koji pojedincima omogućuju brži profesionalni razvoj.
Studentima savjetuje da se usmjere na ovladavanje AI alatima umjesto klasičnih praksi, no upozorava da bi dolazak umjetne opće inteligencije (AGI) mogao dovesti tržište rada u potpuno neistraženo područje, gdje se pitanje smisla i svrhe rada nameće jednako snažno kao i pitanje plaća.
Hassabis je također upozorio da konkurencija među državama i kompanijama dovodi do ubrzavanja razvoja na račun sigurnosti te je pozvao na minimalne međunarodne sigurnosne standarde kako bi se AI razvijao u korist društva.