Dok se Donald Trump otvoreno nadmeće za utjecaj nad Grenlandom i cijelim Arktikom, Sjedinjene Države istodobno, gotovo nehotice, gube pozicije na drugom kraju planeta - Antarktici. Za razliku od ambicija na sjeveru, povlačenje američkog utjecaja na jugu ne izgleda kao strateška odluka, već kao posljedica rezova i zanemarivanja. Hoće li SAD požaliti zbog toga?
Predloženi rezovi financiranja klimatskih i polarnih istraživanja, koja čine okosnicu znanstvenog rada na Antarktici, 'katastrofalni su', upozorava glaciolog Ted Scambos sa Sveučilišta Colorado i dugogodišnji sudionik američkih antarktičkih misija.
Upravo je znanost, podsjećaju stručnjaci, bila ključna za to da države posljednjih desetljeća održe svoju prisutnost i utjecaj na tom kontinentu, piše Sky News.
vezane vijesti
Kontinent bez vojske, ali...
Ugovor o Antarktici iz 1959. godine zabranjuje vojne aktivnosti i njezino gospodarsko iskorištavanje, no povijesne teritorijalne pretenzije – među ostalima Ujedinjenog Kraljevstva, Argentine, Australije, Čilea, Francuske, Novog Zelanda i Norveške – formalno su 'zamrznute', ne i izbrisane. Jedino što je svima dopušteno jest znanstveno istraživanje.
Upravo zato države koje žele zadržati utjecaj ulažu u istraživače, baze, ledolomce i zrakoplove. I Velika Britanija otvoreno priznaje da njezina prisutnost ima dvostruku svrhu. 'Antarktika je kontinent mira i znanosti, ali prisutnost na terenu također znači političku vidljivost', kaže Jane Francis, ravnateljica British Antarctic Surveyja.
SAD je desetljećima bio jedan od najmoćnijih aktera na Antarktici. Američka baza na Južnom polu jedna je od najvećih, a položaj joj je simbolički i strateški snažan – upravo ondje gdje se sijeku sve dotadašnje teritorijalne pretenzije na Antarktiku.
No ove godine, zbog proračunskih rezova i odluke da se ne produži najam jedinog američkog ledolomca za Antarktiku, SAD se našao u neuobičajenoj situaciji: prisiljen je unajmiti ledolomac u vlasništvu Ukrajine da bi uopće održao operacije. Broj američkih znanstvenika na tom kontinentu također je znatno smanjen.
'Ravnoteža snaga se mijenja', ocjenjuje Francis, što otvara prostor za nove suradnje, ali i za nove igrače.
Kina i Rusija šire polarnu mrežu
Dok se američka prisutnost smanjuje, Kina ubrzano jača svoju poziciju. Kineska agencija CHINARE danas upravlja s pet baza, a prošle godine otvorila je novu, stalno naseljenu postaju te je najavljena gradnja još jednog objekta. Kina raspolaže s dva moderna ledolomca koji ove sezone djeluju u antarktičkim vodama.
Iako se formalno pridržava Ugovora o Antarktici, Peking se protivi širenju zaštite ribolovnih zona u Južnom oceanu, a u pozadini se sve češće govori o dugoročnim gospodarskim interesima.
Slično vrijedi za Rusiju. Moskva je 2020. godine objavila da je u blizini Antarktike otkrila, kako tvrdi, najveće svjetsko nalazište nafte na morskom dnu. Iako ruske vlasti inzistiraju na tome da je riječ o isključivo znanstvenim istraživanjima, objava je potaknula sumnje o namjerama Rusa.
'Sve zemlje potpisnice tog ugovora formalno su ondje zbog znanosti', kaže Scambos. 'Ali svi istodobno gledaju unaprijed – hoće li se on dugoročno održati ili će se jednog dana otvoriti pitanje iskorištavanja.'
Zasad nijedna država nije službeno pokrenula izmjene ugovora. Antarktika je, za razliku od Arktika, udaljenija i teže dostupna, što je do sada ograničavalo geopolitičke ambicije. No klimatske promjene to mijenjaju – led se topi, a pristup resursima postupno postaje lakši.
