Kada je Rusija 8. siječnja lansirala balističku raketu Orešnik prema zapadnoj Ukrajini, prvi dojam bio je da je meta podzemno skladište prirodnog plina u blizini Lavova. No kasnija analiza pokazala je drukčiju sliku. Prema geolokacijama udara i naknadnoj potvrdi Kremlja, cilj napada bio je Državni zavod za remont zrakoplova
Riječ je o objektu od ključne važnosti za ukrajinsko ratno zrakoplovstvo jer se ondje popravljaju i održavaju borbeni avioni Mikojan MiG-29, a oni i dalje čine okosnicu ukrajinskih zračnih snaga. Ti zrakoplovi posljednjih mjeseci intenzivno se koriste u napadima na ruske zapovjedne točke, položaje bespilotnih letjelica i opskrbne rute, od Pokrovska do Kurska.
Nejasni učinci udara i izostanak potvrda o velikoj šteti
Ukrajinske vlasti objavile su fotografije fragmenata projektila Orešnik, no nisu potvrdile ni demantirale ruske tvrdnje o teškom oštećenju postrojenja. Ni više od tjedan dana nakon noćnog napada nema pouzdanih informacija da je remontni zavod ozbiljno onesposobljen, piše Euromaidan.
vezane vijesti
Slična situacija viđena je i ranije. U ožujku 2022. godine ruske krstareće rakete pogodile su isti kompleks, ali su samo privremeno usporile radove na održavanju zrakoplova. On se prostire na području veličine oko četvornog kilometra i relativno ga je lako oštetiti, ali i teško potpuno izbaciti iz funkcije.
Zašto je preciznost Orešnika ključni problem
Prema analizi raketnog stručnjaka Fabiana Hoffmanna, Orešnik ima ozbiljan problem s preciznošću. Projektil nosi šest bojevih glava, a svaka od njih sadrži još šest submunicija, ukupno 36 projektila bez eksploziva. Njihova takozvana kružna vjerojatna pogreška iznosi oko 200 metara, što znači da svaka submunicija ima tek 50 posto šanse pogoditi unutar tog radijusa.
Razlog leži u dizajnu. Nakon odvajanja od nosivog dijela bojeve glave više nisu navođene, već se kreću balističkom putanjom, vođene gravitacijom. Orešnik je, prema dostupnim podacima, izvedenica interkontinentalne rakete RS-26, izvorno zamišljene za nošenje nuklearnih bojevih glava.
Kinetičko oružje s ograničenom razornom moći
Za razliku od klasičnih projektila s eksplozivnim punjenjem, Orešnik nanosi štetu isključivo kinetičkom energijom, udarajući u tlo brzinom većom od deset puta brzine zvuka. Takav udar izgleda zastrašujuće, ali velik dio energije usmjeren je dolje, u zemlju, umjesto da se rasprši po okolnom prostoru.
To ga čini lošim izborom za uništavanje pojedinačnih objekata, poput hangara, sustava protuzračne obrane ili lansera. Prema Hoffmannu, projektil bi imao smisla protiv ciljeva na velikom području, ali samo u slučaju masovne upotrebe, što otvara pitanje isplativosti.
Skupo, rijetko i upitno učinkovito oružje
Orešnik je, prema procjenama, znatno skuplji od kraćih balističkih projektila koje Rusija češće koristi, a pritom postoje ozbiljne sumnje u to da Moskva uopće raspolaže većim brojem tih raketa. Ukrajinski dronovi navodno su još tijekom ljeta 2024. godine uništili Orešnik u napadu na ruski poligon Kapustin Jar.
Sve to dovodi u pitanje stvarnu vojnu vrijednost tog sustava. Iako može imati snažan psihološki učinak na stanovništvo, dosadašnji pokazatelji sugeriraju da Orešnik nije osobito učinkovit ni kao precizno oružje ni kao sredstvo za trajno onesposobljavanje ključne infrastrukture.
Zašto ukrajinski MiG-ovi 29 i dalje lete
Čak i u scenariju u kojem je dio postrojenja u Lavovu ozbiljno oštećen, to ne bi nužno zaustavilo ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Avioni MiG-29 mogu se popravljati i na drugim lokacijama, a ključni resurs nisu same zgrade, već stručnjaci koji ih održavaju.
Ti ljudi, prema dostupnim informacijama, nisu stradali u napadu. Upravo zato mnogi analitičari smatraju da je ruski udar Orešnikom imao više simboličan i efekt zastrašivanja nego stvaran operativni učinak.
