Alternative ključnim američkim tehnologijama, proizvodima i uslugama postoje, ali ne u opsegu i razini kvalitete na koje smo navikli. No, to ne znači kako je prijelaz na njih posve nemoguć
Što bi bilo kad bi američki predsjednik Donald Trump okrenuo prekidač i isključio europski internet?
Možda zvuči nategnuto, čak i ludo. Ali, to je scenarij o kojem se ozbiljno raspravlja u tehnološkoj industriji i političkim krugovima posljednjih mjeseci, kako su se napetosti sa službenim Washingtonom pojačale, a zabrinutost zbog ovisnosti Europske unije američkoj tehnologiji došla u prvi plan.
U korijenu tih zabrinutosti je činjenica da samo tri američka diva - Google, Microsoft i Amazon - osiguravaju 70 posto europske infrastrukture za računalstvo u oblaku, o čemu ovise brojne usluge online.
Dogodi li se tako nešto naglo, kritični podaci postali bi nedostupni, web stranice bi se ugasile, a bitne državne usluge poput bolničkih IT sustava bile bi bačene u kaos. Microsoft, Google i Amazon tvrde kako su spremni spriječiti odvijanje takvog scenarija.
Slučaj Karima Khana
Zabrinutost zbog nedostatka digitalnog suvereniteta u Europi - gdje američke tvrtke ne dominiraju samo tržištem računalstva u oblaku, već i hardverom, satelitskim internetom, a sada i umjetnom inteligencijom - postojala je oduvijek. Čak su i glavni mobilni operativni sustavi u regiji (Apple i Android) i platne mreže (Mastercard i Visa) američki.
Ti su strahovi postali aktualni u svibnju kada se saznalo da je Karim Khan, glavni tužitelj na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) sa sjedištem u Nizozemskoj, izgubio pristup svom korisničkom računu pri Microsoftovom Outlooku nakon što ga je Bijela kuća sankcionirala.
ICC je izdao naloge za uhićenje visokih izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, zbog njihove uloge u ratu između Izraela i Gaze - što je Trump nazvao nelegitimnim. Khan se od tada privremeno povukao dok se ne završi istraga o seksualnom nedoličnom ponašanju protiv njega.
Microsoft tvrdi kako ni u jednom trenutku nije obustavio svoje usluge Međunarodnom kaznenom sudu, iako je bio u kontaktu s ICC-om tijekom cijelog procesa koji je rezultirao prekidom veze. U Bruxellesu pojedina javna tijela već traže alternative američkim pružateljima usluga. Ali, je li to realno?
Ima li Europa alternative?
Digitalni suverenitet se labavo definira kao sposobnost upravnog tijela za kontrolu podatkovnih i tehnoloških sustava unutar svojih granica.
Jedan od problema s kojima se suočavaju oni koji ga traže nedostatak je usporedivih alternativa.
Europa ima vlastite pružatelje usluga, poput francuskog OVHClouda ili njemačkog T-Systema ili Delosa, u području računalstva u oblaku.
Ali, oni čine dio tržišta i nemaju isti opseg ili raspon mogućnosti.
Slično tome, alternative otvorenog računalnog koda dostupne su za uobičajene softverske pakete poput Officea i Windowsa, ali nijedna nije toliko sveobuhvatna ili dobro poznata. Ipak, prijelaz na njih nije nemoguć.
Njemačka savezna država Schleswig-Holstein trenutno je u procesu postupnog ukidanja Microsoftovih proizvoda poput Officea 365 i Windowsa u korist rješenja otvorenog koda poput LibreOfficea i Linuxa. Dansko Ministarstvo za digitalizaciju provodi pilot-projekt sličan program.
Benjamin Revcolevschi, šef OVHClouda, tvrdi kako tvrtke poput njegove spremne odgovoriti na potrebe suvereniteta javnih i privatnih organizacija u Europi.
S druge strane, Google kaže kako također surađuje s pouzdanim lokalnim dobavljačima iz Unije poput T-Systema. Njemačka vojska jedan je od njihovih klijenata. Predsjednik Microsofta Brad Smith obećao je kako će ta tvrtka poduzeti pravne mjere u slučaju da joj američka vlada naredi obustavu usluga te kako će u europske ugovore uključiti klauzulu u tom smislu.
Zasad ništa bez Amerikanaca
Stručnjaci kažu kako bi imalo smisla ako bi Europa razvila vlastiti ograničeni suvereni oblak kako bi zaštitila kritične vladine podatke. Još 2020. je pokrenuta Gaia X, inicijativa za stvaranje europske alternative velikim, centraliziranim platformama u oblaku. U međuvremenu se suočila sa značajnim kritikama i kašnjenjima.
No, potpuno uklanjanje Amerikanaca zasad je nerealno. Umjesto toga, Europa bi se trebala usredotočiti na područja tehnologije u kojima bi mogla steći prednost, poput industrijske uporabe umjetne inteligencije ili sljedeće generacije opreme za proizvodnju čipova.
Neki vjeruju kako se ništa neće promijeniti ako Europa ne uvede nove propise koji prisiljavaju regionalne organizacije i vlade na kupovinu lokalne tehnologije. Unija je dosad oklijevala to učiniti.
Drugi smatraju kako bi cilj trebao biti izgradnja europskog tehnološkog sektora koji bi se mogao natjecati sa SAD-om i Kinom. No, to je zahtjevnije nego što bi bilo u SAD-u, što zbog veće jezične raznolikosti, što zbog različitih pravnih rješenja, zakona, poreza i sektorskih propisa, piše BBC.