Nije ta priča baš nepoznata, ali njezina inspirativnost dovoljno je velika da je valja ponavljati. Posebno ako sve ovo čitate na nekom od mobilnih uređaja, a ne znate tko je najzaslužniji za to da vam je to omogućeno. Nije u pitanju neki računalni zanesenjak u roditeljskoj garaži, niti kakav znanstvenik zatvoren u laboratorij. Većina zasluga ide filmskoj zvijezdi Hedy Lamarr
Poznata je to priča, ali na nju treba podsjećati kao znak da velike stvari mogu doći i iz naoko neobičnih smjerova.
Hedy Lamarr imala je u svojoj karijeri mnoštvo blistavih trenutaka: u četrdesetim godinama prošlog stoljeća bila je proglašavana i najljepšom ženom Hollywooda, a još ranije izazvala je senzaciju golotinjom i prvim filmskim ženskim orgazmom u češkoj 'Ekstazi', u kojoj je glumila s hrvatskim glumcem Zvonimirom Rogozom.
vezane vijesti
Strast prema tehnologiji i inovacijama
No kad bi se kamere i reflektori ugasili, imala je drugi život, obilježen strašću prema tehnologiji i inovacijama, posebno na polju bežične komunikacije, koju danas uzimamo zdravo za gotovo i uglavnom ne razmišljamo o tome kako je moguća. Austrijska ljepotica stvorila je rješenja bez kojih danas ne bismo imali WiFi, Bluetooth, pa ni pametne telefone. Sve ono što definira naše današnje živote.
Priča počinje u Beču, u kojem je rođena 1914. godine kao Hedwig Kiesler. Nakon kraće filmske karijere u tadašnjoj Čehoslovačkoj pobjegla je od muža Friedricha Mandla, tada najbogatijeg Austrijanca koji je stekao imetak proizvodnjom municije, a prema 16 godina mlađoj Lamarr bio je iznimno strog. Rođena je u židovskoj obitelji, no natjerao ju je da se preobrati na katoličanstvo i svim je silama pokušavao zaustaviti distribuciju 'Ekstaze'. Nakon četiri godine takvog braka ona je 1937. otišla u Pariz, pa u London. Legenda se počela stvarati kad je na brodu za New York srela slavnog producenta Louisa B. Mayera te joj je on odmah ponudio ugovor s MGM-om.
U karijeri je snimila 25 filmova, neki od njih bili su veliki hitovi, poput 'Samsona i Dalile' iz 1949. godine. Na ekranu je bila partnerica najvećim muškim zvijezdama toga vremena: Clarku Gableu, Jamesu Stewartu, Victoru Matureu, Spenceru Tracyju... a u privatnom životu, pa i nakon prekida glumačke karijere, družila se s Johnom F. Kennedyjem i Howardom Hughesom.
Ljepota kao prokletstvo
Kao i većini tadašnjih glumica, karijera joj se vrtjela oko fizičkog izgleda, a Lamarr je bila uistinu reprezentativna. Kažu da su ljudi ostali bez daha kad se u američkim kinima pojavio njezin prvi holivudski film 'Algiers' – toliko je bila lijepa. Producenti su pak željeli 'proizvesti' novu Gretu Garbo ili Marlene Dietrich. Naizgled joj je i život izvan ekrana bio uobičajen za ondašnje filmske zvijezde, uz skandale i brakove, a njih je Lamarr nanizala šest.
Znala je govoriti da je ljepota njezino prokletstvo još otkako je s 15 godina napustila školu i da nakon toga nitko nije u njoj vidio ništa drugo nego lijepo lice. Ali postojalo je i ono drugo, o čemu se nije pisalo u filmskim časopisima i tračerskim rubrikama.
'Lako dolazim do izuma. Ne moram naporno raditi na idejama, one mi prirodno dolaze', rekla je u jednom od intervjua. Kad bi snimala, u pauzama bi najviše voljela provoditi sate u svojoj prikolici napunjenom opremom – koju joj je poklonio zaljubljenik u tehnologiju, prijatelj milijarder Howard Hughes – te provjeravati svoje teorije i eksperimentirati.
Ideja koja je promijenila svijet komunikacija
Jedna od takvih ideja koje su joj 'prirodno padale' na pamet promijenila je svijet komunikacija. 'Skakanje frekvencija' bio je genijalan način mijenjanja radijskih frekvencija kako bi se spriječilo ometanje signala, a Lamarr je razvila taj koncept sa skladateljem Georgeom Antheilom kao 'tajni komunikacijski sustav'. Manipulirajući frekvencijama u nepravilnim intervalima između odašiljanja i prijema signala, stvoren je neprobojan štit koji je priječio presretanje poruka.
Kad joj je 11. kolovoza 1942. godine priznat patent za taj izum, Lamarr je cijelu tehnologiju poklonila američkoj vojsci kao pomoć u borbi protiv nacista, osobito za navođenje torpeda. No ona je odbačena i značenje tog otkrića neće biti shvaćeno još nekoliko desetljeća, sve do kubanske raketne krize, kad je američka ratna mornarica prvi put upotrijebila rješenje Lamarr i Antheila. Kasnije se njegova upotreba proširila na širok raspon vojnih primjena.
Kako je to funkcioniralo? Sustav je koristio 88 frekvencija te su se mijenjale prema špranci ispisanoj na roli za automatski klavir. Ako su imali istu rolu, pošiljatelj i primatelj poruke mogli su komunicirati zaštićeno od ometanja i prisluškivanja. Kako smo već napisali, vojska se na koncu prizvala pameti i počela koristiti ovaj sustav, no pravu primjenu ovo rješenje dobit će razvojem mobilne telefonije i bežičnih komunikacija jer tehnologija poput Bluetootha i WiFi-ja koristi sličan princip rada.
Inovacije Lamarr ostale su uglavnom nepoznate sve do koju godinu prije njezine smrti 2000. godine, a mnogi detalji objavljeni su tek u prigodnim in memoriam člancima. Pritom za njih nikad nije primila ni centa, kao dokaz domoljublja većeg od glamura koji ju je okruživao. Danas Nijemci, Austrijanci i Švicarci njezin rođendan 9. studenoga slave kao Dan izumitelja.
