Brojna istraživanja, kao i klinička iskustva liječnika, pokazuju da je krvni tlak u pravilu viši zimi nego ljeti, a razlike mogu biti dovoljno velike da povećaju rizik od srčanog i moždanog udara.

Stručnjaci s klinike Mayo objašnjavaju da niske temperature uzrokuju sužavanje krvnih žila. Kada se arterije i vene stisnu, srcu je potrebno više snage kako bi potisnulo krv kroz uži prostor, što dovodi do porasta krvnog tlaka. Taj je učinak najizraženiji tijekom duljeg boravka na hladnoći, ali i kod naglih promjena vremena, poput dolaska hladne fronte, oluje ili naglog pada atmosferskog tlaka.

Krvni tlak dokazano je viši zimi nego ljeto

Također, velika francuska studija provedena u gradovima Bordeaux, Dijon i Montpellier, koja je obuhvatila više od 8800 osoba starijih od 65 godina, pokazala je jasnu povezanost između vanjske temperature i krvnog tlaka. Istraživači su utvrdili da su sistolički i dijastolički tlak značajno viši zimi nego ljeti. Prosječni sistolički tlak bio je oko 5 mmHg viši tijekom zimskih mjeseci, a razlika između najnižih i najviših temperatura iznosila je čak 8 mmHg.

Rezultati su pokazali i da je visoki krvni tlak općenito znatno češće prisutan zimi nego ljeti. Tijekom hladnijeg razdoblja godine hipertenzija je zabilježena kod trećine ispitanika, dok je ljeti taj udio bio znatno manji. Najizraženije promjene uočene su kod osoba starijih od 80 godina, što potvrđuje da su najstariji građani posebno osjetljivi na utjecaj hladnoće.

Smanjeno kretanje i kaloričnija hrana

Osim same hladnoće, na krvni tlak, koji se često naziva i 'tihi ubojica', mogu utjecati i sezonske promjene životnih navika. Tijekom zime ljudi se manje kreću, češće konzumiraju kaloričnu i slanu hranu te dobivaju na tjelesnoj težini, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Upravo kombinacija hladnoće i nezdravijih navika čini zimu posebno izazovnim razdobljem za osobe s povišenim tlakom.

Upravo zato kardiolozi upozoravaju da starije osobe ne bi smjele zanemariti redovito praćenje krvnog tlaka tijekom zime. Profesor Frank Ruschitzka, govoreći u ime Europskog kardiološkog društva, ističe da su stariji, a posebno osobe u dubokoj starosti, skupina kojoj je potrebna dodatna pažnja i kontinuirana kontrola tlaka tijekom cijele godine, a ne samo u toplijim mjesecima.

Deficit vitamina D

Jedno od mogućih objašnjenja zimskog porasta krvnog tlaka krije se i u nedostatku vitamina D. Starije osobe, osobito one koje borave u domovima za starije ili rijetko izlaze na sunce, često imaju manjak vitamina D, koji je povezan s regulacijom krvnog tlaka. Znanstvenici upozoravaju da nedostatak tog vitamina može potaknuti mehanizme u tijelu koji dovode do razvoja ili pogoršanja hipertenzije.

Evo što napraviti

Liječnici savjetuju osobama s povišenim krvnim tlakom da tijekom zimskih mjeseci češće mjere tlak i obrate pozornost na eventualne promjene. Ako se primijeti trajni porast vrijednosti, važno je javiti se liječniku, jer će možda biti potrebno prilagoditi terapiju. Stručnjaci naglašavaju da se doza lijekova nikada ne smije mijenjati na vlastitu ruku, bez savjeta zdravstvenog profesionalca.

Iako se zima često doživljava kao razdoblje odmora i usporavanja, za osobe s hipertenzijom ona može predstavljati ozbiljan zdravstveni izazov. Redovito praćenje krvnog tlaka, održavanje umjerene tjelesne aktivnosti, zdrava prehrana i zaštita od hladnoće ključni su koraci u smanjenju rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija tijekom hladnih mjeseci.