helm order monitor

Pomorac u startupu: Iz Splita stiže recept koji uz pomoć umjetne inteligencije nadzire naredbe za kormilarenje. Evo kako im ide

  • Autor: Biljana Starčić
  • Zadnja izmjena 12.06.2022 16:04
  • Objavljeno 12.06.2022 u 16:04
tportal

Izvor: Ostale fotografije / Autor: NN

Helm Order Monitor ili, u prijevodu, monitor naredbi za kormilarenje prvo je tehnološko rješenje problema nedovoljnog nadzora naredbi za kormilarenje između kormilara i pilota ili navigatora na brodovima. Recept dolazi iz splitskog startupa ELNAV, a o njemu nam je više ispričao njegov osnivač Hrvoje Mihovilović

Ne čujemo često da je netko nakon 30 godina napravio velik zaokret u karijeri, pogotovo kada se spomene skok iz moreplovstva u IT.

Upravo to napravio je Hrvoje Mihovilović, bivši kapetan duge plovidbe koji je odlučio iskoristiti tehnologiju za rješavanje problema s kojim se često susretao. Tako je u jeku pandemije osnovao startup ELNAV i rezultat je Helm Order Monitor, uređaj bez konkurencije koji uz pomoć umjetne inteligencije nadzire naredbe za kormilarenje.

Kako funkcionira u praksi, kome je namijenjen i u kojoj je fazi projekt, Mihovilović je otkrio u razgovoru za tportal.

  • +2

ELNAV

Izvor: Ostale fotografije / Autor: NN

'Helm Order Monitor ili, u prijevodu, monitor naredbi za kormilarenje, za koji je prijavljen patent, prvo je tehnološko rješenje problema nedovoljnog nadzora naredbi za kormilarenje između kormilara i pilota ili navigatora na brodovima. Na otvorenom moru brodovi obično plove uz uključen autopilot ili trackpilot. Međutim za ulazak u luke i prolazak kroz uske kanale brod mora prijeći na ručno kormilarenje. Tada kormilom upravlja kormilar kojem pilot ili navigator izdaju verbalne naredbe za kormilarenje. U ručnom načinu kormilarenja automatizirani nadzor više nije dostupan i svodi se na pokazivač kuta kormila, kompas i ROT (rate of turn) indikator. Problemi u komunikaciji pritom su uzrok više od 40 posto nesreća na moru, a u više od 90 posto svih prijavljenih incidenata to je otegotni čimbenik', pojašnjava.

Kako napominje, katastrofa kruzera Costa Concordia dogodila se zbog toga što je kormilar postavio kormilo na pogrešnu stranu neposredno prije udara.

'Rješavamo ovaj problem elektroničkim uređajem za upotrebu na zapovjedničkim mostovima brodova, a on kombinira funkciju prepoznavanja govora i podatke s brodskih senzora. Ova umjetna inteligencija kontrolira jesu li izdane naredbe za kormilarenje razumljive, potvrđene i pravilno izvršene', kaže.

Problemi koje rješava Helm Order Monitor:

  • najočitiji problem je to da ništa ne sprečava kormilara da postavi kormilo na pogrešnu stranu, a također može pogrešno protumačiti ili na drugi način pogrešno izvršiti nalog za kormilarenje
  • automatska upozorenja nisu dostupna pri ručnom kormilarenju, kao što su upozorenje o brzini okreta, alarm kuta zanosa, alarm kuta kormila i alarm male brzine broda
  • nadzor naredbi za kormilarenje zahtijeva visoku razinu koncentracije, što smanjuje svjesnost o situaciji.

Jezične barijere

'Engleski jezik nije prvi jezik za čak 80 posto pomoraca. U studiji koju je proveo Transport Canada, kada su pomorski peljari upitani uzrokuje li jezična barijera teškoće u prenošenju naredbi kormilaru na brodovima sa stranom zastavom, 20 posto izjavilo ih je da je 'često' rezultirala poteškoćama u komunikaciji. Helm Order Monitor 'prisiljava' kormilara da jasnije izgovara naredbe za kormilarenje, smanjujući tako napor pilota', pojašnjava Mihovilović.

Kako napominje, pomorska industrija poznata je po sporom prihvaćanju inovacija, posebno kada proizvod odmah ne štedi novac vlasniku ili ne spada u obveznu opremu.

Navigacijska tehnologija u pomorskoj industriji nije zabilježila značajnije nadogradnje u posljednjih trideset godina, što se, ističe naš sugovornik, odražava i na estetici navigacijskih instrumenata, a jaz se povećava modernim pametnim telefonima koje posada nosi u džepovima.

'Nakon trideset godina navigacije na raznim vrstama brodova osnovao sam tvrtku ELNAV za istraživanje i razvoj naprednih tehnologija za povećanje sigurnosti plovidbe. Trenutni interesi okrenuti su nam prema računalnom audio i videoprepoznavanju i strojnom učenju', kaže te na pitanje 'zašto sada' odgovara:

'Verbalna komunikacija na brodskom mostu je poseban izazov: s jedne strane zbog razine buke na brodu, a s druge zbog toga što su posade na brodovima sačinjene od različitih nacionalnosti. Rapidan razvoj tehnologije prepoznavanja govora obećava revoluciju u sektoru pomorskog transporta jer omogućava filtriranje buke specifične za brodske mostove. Strojnim učenjem također se značajno smanjuje problem s različitim naglascima engleskog jezika korištenima u pomorstvu.'

Milijun kuna

ELNAV je partner s institutom Fraunhofer, odjelom za sluh, govor i audiotehnologiju iz Oldenburga u Njemačkoj.

Dosad je u projekt utrošeno više od milijun kuna, a prototip je razvijen bespovratnim sredstvima Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).

Uređaj je u beta fazi ispitivanja i sljedeći korak je testiranje u 'morskim' uvjetima. U istraživanju i razvoju također sudjeluju Pomorski fakultet u Splitu i Pomorski peljar d.o.o. za usluge pomorskog peljarenja iz Splita.

Uređaj je, kako doznajemo, zanimljiv brodskim kompanijama koje kontinuirano ulažu u sustave sigurnosti plovidbe i centre za obuku pomoraca. I osiguravajuće kuće iz sektora pomorskog prometa imaju svoj interes, iako ne mogu biti direktni kupci.

U svijetu trenutno plovi oko 53.000, uvjetno rečeno, većih brodova, a ukupan broj svih komercijalnih plovila iznosi oko 94.000. Uređaj namijenjen za upotrebu u nautičkim simulatorima služi za edukaciju budućih časnika plovidbe prema standardu propisanom u IMO Standard Marine Communication Phrases.

U razvoju su i sljedeće mogućnosti jer tehnologija donosi značajna unaprjeđenja:

  • integracija audiozapisa u postojeće VDR ili S-VDR uređaje
  • mogućnost automatskog ucrtavanja CHL-a (Curved Heading Line) na zaslonima radara i ECDIS-a za poboljšanu kontrolu radijusa
  • nadogradnja algoritama strojnog učenja i prepoznavanja govora tako da mogu prepoznati ton i brzinu govorenja kako bi upozorili na 'nesigurne' razine stresa na navigacijskom mostu.

'Za razvoj ovakve tehnologije bilo je potrebno spojiti pomorsku znanost, informatiku, elektrotehniku i marketing. Tim smo od šest iskusnih profesionalaca s više od 70 godina iskustva', ističe Mihovilović te zaključuje da traže partnera s iskustvom u pomorskoj industriji, ali će rado popričati sa svakim tko je zainteresiran za ovaj projekt.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!