Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Litva ostaju za, iako Litva preispituje svoj stav
Patrick Breyer, bivši zastupnik u Europskom parlamentu i ključna osoba u zaštiti Europljana od udara na privatnost prilikom skeniranja u potrazi za materijalima o seksualnom zlostavljanju djece (Child Sexual Abuse Material, CSAM, poznat i kao 'kontrola chata'), objavio je prošli tjedan da je njemačka vlada odlučila ne podržati predloženu uredbu o CSAM-u.
>>Domaći stručnjaci: Ne igrajte se kontrolom chata! To znači kraj anonimnosti na internetu<<
Breyer je ustvrdio da je time blokirana većina u Vijeću Europske unije, potrebna za usvajanje te uredbe, što ometa plan donošenja zakona o nadzoru ovaj tjedan. Prvotno je bilo planirano da ministri unutarnjih poslova zauzmu zajednički stav 14. listopada.
Ovo je značajna pobjeda za europske zagovornike privatnosti i građane koji su se uključili u prezentiranje problema s predloženom uredbom te su omogućili običnim građanima kontaktiranje s predstavnicima svojih država putem platformi kao što je FightChatControl.
vezane vijesti
Srednja i istočna Europa i CSAR: Tko je tko?
Razumljiva je potreba za omogućavanjem borbe protiv predatora na webu, ali taj cilj mora ići ruku pod ruku s procjenom proporcionalnosti, prava na privatnost i mogućih neželjenih posljedica za sigurnost građana.
Kako je objašnjeno na platformi FightChatControl, do sada se samo četiri zemlje srednje i istočne Europe - Estonija, Češka, Slovenija i Poljska - čvrsto protive CSAR-u (Child Sexual Abuse Regulation, zakonu koji regulira seksualno zlostavljanje djece).
Stav Poljske protiv CSAR-a nije se promijenio, iako je nova vlada preuzela vlast. Čini se da su dvije zemlje - Latvija i Slovačka - promijenile mišljenje i sada su 'neodlučne'. Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Litva ostaju za, iako je litavski ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratović krajem rujna komentirao da se prethodni stav 'preispituje'.
Litavska udruga Unicorns Lithuania također je pozvala lokalne političare na protivljenje trenutnom nacrtu CSAR-a, pozivajući ih na 'obranu integriteta enkripcije kao strateškog interesa za digitalnu sigurnost i gospodarstva Litve i cijele Europe'.
vezane vijesti
Kako CSAR spada u nadležnost ministarstava unutarnjih poslova, važan je njihov angažman s drugim ministarstvima koja imaju utjecaja na digitalnu politiku. Lokalna ministarstva nerado staju jedna drugima na žulj i ne protive se stavu kada ga vodeće ministarstvo snažno podržava.
Drugi problem je manjkava komunikacija između stalnih predstavništava u Bruxellesu i glavnih gradova. Birokracije u srednjoj i istočnoj Europi obično su manje strukturirane, pa se glavni gradovi oslanjaju na stručnost atašea sa sjedištem u Bruxellesu. U konačnici, jedna ili dvije osobe mogu značajno utjecati na smjer cijele države.
Na kraju, ali ne i najmanje važno: namjerni nemar kada su u pitanju europski poslovi.
Obrana, financije i vanjski poslovi, kao i odabrani sektori koji su ključni za interese lokalnih industrija, ostaju na vrhu dnevnog reda država članica srednje i istočne Europe, a digitalna politika često je peti kotač, pri čemu čak i atašei u Bruxellesu moraju tražiti vanjsku potvrdu stava zemlje umjesto jednostavnog prezentiranja političkog smjera postavljenog kod kuće.
CSAR je odraz duboko ukorijenjenog problema: slični problemi javljali su se s drugim pitanjima digitalne politike u prošlosti i vjerojatno će se ponoviti u budućnosti osim ako zemlje srednje i istočne Europe ne ulože više u svoje predstavljanje u Bruxellesu i ne izdvoje više resursa za vođenje digitalne politike Unije, piše Euro News.
