Iako tratinčice ili maslačci mogu unijeti dašak boje u sivo siječanjsko vrijeme, oni se u pravilu pojavljuju tek u proljeće, kada temperature porastu a mraz nestane. Ove godine to pravilo očito više ne vrijedi, piše Euronews.

Zbog emisija stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu i podižu globalne temperature – danas već oko 1,4 °C iznad predindustrijskih razina – prirodni svijet je narušen. Nakon niza ekstremnih vremenskih pojava tijekom 2025. godine, britanski Met Office upozorio je da je stanje flore postalo 'vidljiv signal' klimatske krize.

Podatke već deset godina prikuplja inicijativa New Year Plant Hunt, koju koordinira Botaničko društvo Britanije i Irske (BSBI). Ovogodišnji rezultati daleko su iznad uobičajenih vrijednosti.

Inače se u siječnju očekuje tek desetak, nove ove godine zabilježeno je čak 310 autohtonih biljnih vrsta u cvatu. Među njima su česte livadne vrste poput tratinčica, maslačaka i broćike. Analiza pokazuje da na svaki porast prosječne temperature od 1 °C u razdoblju od studenog do prosinca dolazi oko 2,5 dodatnih biljnih vrsta u cvatu tijekom novogodišnjeg razdoblja.

'Signal koji svi mogu vidjeti'

'Ovo je još jedan jasan dokaz da klimatske promjene neselektivno utječu na naš biljni i životinjski svijet', upozorava Kevin Walker iz BSBI-ja. 'Riječ je o signalu koji svatko može vidjeti, i to u vlastitom vrtu, parku ili susjedstvu.'

S njim se slaže i klimatska znanstvenica dr. Debbie Hemming, koja proučava utjecaj klimatskih promjena na prirodu. Ističe da nalazi jasno pokazuju kako sve izraženije klimatske krajnosti 'narušavaju prirodne cikluse biljaka i životinja'. 'Ovo je opipljiv dokaz da klimatske promjene izravno utječu na svijet oko nas', poručuje Hemming.

Prema podacima Copernicusa, gotovo je sigurno da će 2025. biri druga ili treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Trenutne analize sugeriraju da bi se mogla izjednačiti s 2023., ali ipak neće nadmašiti 2024., koja ostaje najtoplija godina u povijesti.

Rizik od 'neuspjelog cvata' u Europi

Iako se istraživanje Met Officea odnosi isključivo na Ujedinjeno Kraljevstvo, slični trendovi primijećeni su i drugdje u Europi. Studija objavljena prošlog mjeseca u znanstvenom časopisu Agricultural and Forest Meteorology upozorava da klimatske promjene sve češće pomiču vrijeme cvatnje diljem Mediterana i srednje Europe.

Novo istraživanje potvrđuje da globalno zatopljenje u pravilu ubrzava proljetno buđenje biljaka, no donosi i neočekivan preokret: nedostatak zimskog hladnog razdoblja može značajno odgoditi cvjetanje ili ga čak potpuno spriječiti. Znanstvenici predviđaju da će tijekom idućeg stoljeća stabla jabuke, badema i pistacija u južnoj Španjolskoj, Maroku i Tunisu cvjetati sve kasnije, što je često povezano s povećanim rizikom od potpunog izostanka cvatnje.

Istodobno, u srednjoj Europi očekuje se sve ranija cvatnja jabuka, krušaka, šljiva i trešanja, s mogućim posljedicama za poljoprivredu, oprašivače i cijele ekosustave.