„Djelujemo u prostoru između mira i rata“, poručila je. Metreweli, nedavno imenovana “C”, upozorila je da je „prva crta svugdje” i da Putin uvodi „novo doba neizvjesnosti” prepravljajući pravila sukob, prenosi Independent. „Izvoz kaosa je karakterističan za Ruse, ne radi se slučajnosti niti grešci kada se radi o ruskom pristupu međunarodnom angažmanu“, rekla je.

Njezin apel stiže u trenutku kad je Velika Britanija s Francuskom i Njemačkom ojačala zajedničku liniju podrške Ukrajini, uz najavu slanja vojnog osoblja koje bi nadziralo mir. Taj će potez, jasno je, naljutiti Moskvu. Napetosti dodatno rastu nakon što su američke snage nedaleko britanske obale presrele tanker iz ruske “flote u sjeni”, uz potporu Kraljevske mornarice. Kremlj je to zasigurno zabilježio.

Siva zona rata

Slika koju Metreweli crta nije slika otvorenog rata, nego neugodnog širenja ruskih aktivnosti u “sivoj zoni”: sabotaža, atentata, dronova, kibernapada i, što je javnosti daleko manje vidljivo, ekonomskog ratovanja putem nedržavnih aktera. Riječ je o pojedincima, organizacijama i tvrtkama koje formalno nemaju veze s ruskom državom, ali djeluju u njezinu korist.

Neki to rade iz uvjerenja, a neki zbog novca, često plaćenog u kriptovalutama. Najpoznatiji primjer je Jan Marsalek, bivši operativni direktor propalog njemačkog fintech diva Wirecard. Istrage pokazuju da je godinama radio za ruski GRU te koristio svoju poziciju za pristup osjetljivim podacima i veze koje su odgovarale Moskvi – od Libije do europskih migracijskih ruta. Kad je Wirecard propao, pobjegao je u Rusiju. Krajem 2023. ponovno se spominje kao koordinator bugarske špijunske mreže koja je djelovala u Velikoj Britaniji.

S druge strane spektra je sitni kriminalac Dylan Earl, koji je prošle godine zapalio skladište humanitarne pomoći za Ukrajinu u istočnom Londonu. Online ga je regrutirala ruska paravojna skupina Wagner.

Najopasniji su, kažu sigurnosni stručnjaci, oni koji rade u strateškim industrijama – energetici i obrani. Takvi nenametljivo, a ponekad i po direktivi ruskih službi, sabotiraju europsku infrastrukturu ili nabavu. Rusiji su iznimno korisni jer osiguravaju “odvojivost”: Moskva može poricati sve.

To se vidi i u slučaju Aleksandra Kiržnjeva. Ukrajina ga traži zbog prijevare u kojoj je, koristeći lažnu američku tvrtku, navodno od ukrajinske državne kompanije Artem uzeo novac za velike količine topničkih granata koje nikad nisu postojale. Time je Ukrajini oduzeto vrijeme, resursi i dragocjena streljiva, što je tipičan ruski cilj u “sivoj zoni”.

Ali tajne operacije ponekad pucaju pod pritiskom. Tako je u listopadu 2022. u New Yorku optužen Jurij Orekhov, jedan od petorice Rusa uključenih u globalnu shemu nabave zabranjene vojne tehnologije i krijumčarenja nafte uz upotrebu lažnih tvrtki i kriptovaluta.

Ruska agresija nije samo vojna

Američki tužitelji tvrde da je preko Njemačke krijumčareno „stotine milijuna barela nafte iz Venezuele“ za ruske i kineske kupce. Kad je Bidenova radna skupina KleptoCapture razotkrila operaciju, državni odvjetnik Breon Peace jasno je poručio: „Nastavit ćemo istraživati, ometati i kazneno goniti one koji potiču brutalni ruski rat u Ukrajini, izbjegavaju sankcije i održavaju sivu ekonomiju transnacionalnog pranja novca.“

Sve to govori da ruska agresija nije samo vojna. Ona se širi kroz medije, financijske tokove, kriptotržišta, trgovinu energentima i kriminalne mreže. Nova šefica MI6 zato jasno upozorava: ruska “siva zona” široka je, prilagodljiva i opasna. A kako rat u Ukrajini ulazi u petu godinu i međunarodni pregovori tapkaju u mjestu, te će aktivnosti samo rasti.