U svojoj prvoj enciklici papa Lav XIV. bavio se umjetnom inteligencijom i opisao najveće prijetnje te tehnologije čovječanstvu: zamjenu radnika, ubrzavanje rata i zagađenje okoliša.

Među gostima je bio i suosnivač Anthropica Chris Olah, jedan od ljudi koji stoje iza procvata umjetne inteligencije.

Olahova prisutnost postavlja pitanje: kako bi Katolička crkva i najvrjedniji AI startup na svijetu mogli surađivati kada bi i Anthropicova tehnologija mogla donijeti mračnu budućnost na koju Papa upozorava?

Enciklika opširno raspravlja o očuvanju dostojanstva ljudskog rada pod prijetnjom umjetne inteligencije, no za velike tvrtke, uključujući Anthropic, to nije prioritet, već grade tehnologiju dizajniranu tako da zamijeni ljude.

Neka zanimanja, poput računalnih programera, korisničke službe i radnika za unos podataka, u sve su većoj mjeri ugrožena zbog sposobnosti AI-a za automatizaciju, prema Anthropicovoj analizi tržišta rada objavljenoj u ožujku. Osim toga, istraživanje koje je prošlog mjeseca objavio neprofitni istraživački centar za umjetnu inteligenciju Epoch AI otkrilo je da 20 posto radnika s punim radnim vremenom u SAD-u smatra da je umjetna inteligencija preuzela dijelove njihova posla.

Sam Dario Amodei, glavni izvršni direktor Anthropica, upozorio je na apokaliptični gubitak radnih mjesta bijelih ovratnika u nadolazećim godinama, no postoji rizik da bi Anthropicov angažman s Vatikanom mogao ostati površan, bez kritičkog samoispitivanja za obje strane.

Financijske pritiske nije lako ignorirati

Anthropic se pokuša pozicionirati kao tvrtka koja vodi računa o etičkim dvojbama i sigurnosti, a prisutnost pape Lava u toj slici može im pomoći. Naravno, moguće je da su u Anthropicu istinski zabrinuti zbog rizika na koje Lav upozorava, no treba vidjeti kako će na njih djelovati financijski i drugi pritisci vezani uz javnu ponudu dionica i izlistavanje na tržištima kapitala jer to nije nešto što će moći tek tako ignorirati.

Neki zagovornici sigurnosti umjetne inteligencije smatraju da Papa nije povukao dovoljno snažan potez u pokušaju obuzdavanja štetnosti AI-a. Mogu se čuti i kritike da je Vatikan poslužio za uljepšavanje Anthropicova imidža u trenutku u kojem je trebao stati na stranu radnika koji se bore za svoja prava te ljudi koji trpe zbog zagađenja koja izazivanju podatkovni centri.

Crkva i Anthropic slažu se oko drugih pitanja, poput crvenih linija za korištenje umjetne inteligencije u ratovanju.

Lav XIV. je upozorio da AI može 'sniziti prag za upotrebu sile, zaštititi ljude od odgovornosti i poticati kulturu u kojoj je neprijatelj sveden na statistiku, a žrtva na kolateralnu štetu'.

Pozvao je pritom na 'najstroža etička ograničenja' kako bi se zaštitila 'svetost života i izbjegla utrka u razvoju takvog oružja'.

Anthropic se sukobio s američkim vlastima nakon što su odbili Pentagonu dati bjanko mjenicu za korištenje svoje umjetne inteligencije za potpuno autonomno oružje i masovni nadzor građana.

Završili su na crnoj listi i bili označeni kao prijetnja opskrbnom lancu, što je dovelo do sudske bitke koja još traje.

Blaga kritika podatkovnih centara

Tvrtka je potrošila rekordnih 1,6 milijuna američkih dolara na lobiranje u prvom kvartalu 2026., više nego OpenAI, a velik dio tog iznosa otišao je na promicanje regulacije umjetne inteligencije. S druge strane, Papa je blago kritizirao podatkovne centre koji pokreću procvat AI-a, pozvavši na smanjivanje njihovog štetnog utjecaja na okoliš.

Podatkovni centri izazvali su žestoku reakciju širom SAD-a te im se lokalne zajednice protive zbog negativnih učinaka kao što su zagađenje okoliša i povećanje cijene energije.

Brojne američke savezne agencije i najveće svjetske tvrtke ovise o Anthropicovim AI modelima za složene tijekove rada i analizu s ciljem stvaranja profita ili odabira vojne mete, no ambicije tvrtke mogle bi se sukobiti s pozivima pape Lava na održiviji rast.

Osim toga, prošle godine obećala je uložiti 50 milijardi dolara u AI infrastrukturu, uključujući podatkovne centre, no obvezala se i na pokrivanje povećanja cijena električne energije s kojima se potrošači suočavaju zbog ovih objekata i sustava koji smanjuju potrošnju energije tijekom najveće potražnje, piše Guardian.