U razgovoru za Politico europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen rekao je da Europa želi razvijati vlastitu AI industriju i smanjiti ovisnost o stranim tehnološkim kompanijama, ali bez odustajanja od zelenih politika.

Rast umjetne inteligencije posljednjih godina izazvao je golemu potražnju za novim podatkovnim centrima, pri čemu prednjače SAD i Kina, a upravo takvi centri pokreću velike jezične modele kao što su ChatGPT, Claude i kineski Doubao. No podatkovni centri troše ogromne količine električne energije i vode za hlađenje servera, a europske dužnosnike brine njihov utjecaj na elektroenergetske mreže i okoliš.

Jørgensen upozorava da podatkovni centri ne smiju dodatno povećavati račune za struju niti emisije ugljika. 'Mislim da će tržište umjetne inteligencije u Europi biti vrlo veliko. No kompanije koje grade podatkovne centre u Europi jednostavno moraju prihvatiti činjenicu da im održivost ide u korist', rekao je.

Bruxelles ovog tjedna priprema predstavljanje novog paketa za 'tehnološki suverenitet', čiji je cilj smanjiti europsku ovisnost o stranim dobavljačima u sektorima poput cloud infrastrukture, umjetne inteligencije i poluvodiča.

Potrošnja energije podatkovnih centara mogla bi se udvostručiti

Europska komisija procjenjuje da bi u sljedećem desetljeću potrošnja električne energije podatkovnih centara u Europi mogla lako porasti dvostruko, možda i više. 'Ulazimo u desetljeće u kojem bi potrošnja energije podatkovnih centara u Europi mogla biti dvostruko veća nego danas. A to je velik izazov', rekao je Jørgensen.

EU se već sada suočava s problemom kako osigurati dovoljno čiste električne energije za industriju, promet i grijanje kućanstava jer rast AI infrastrukture povećava pritisak na elektroenergetski sustav.

Europska komisija zato priprema i novu oznaku održivosti za podatkovne centre. Ona bi ocjenjivala objekte prema kriterijima poput energetske učinkovitosti, potrošnje vode i iskorištavanja otpadne topline. Međutim nacrt prijedloga izazvao je kritike dijela industrije i pojedinih država članica, posebno zbog toga što se činilo da favorizira obnovljive izvore energije, a nuklearnu energiju stavlja u nepovoljniji položaj.

Jørgensen nije želio izravno komentirati nacrt, ali je dao naslutiti da Komisija uzima kritike u obzir. 'Uvijek poštujemo tehnološku neutralnost', rekao je, ističući da Europa očekuje da podatkovni centri podrže europsku zelenu tranziciju korištenjem i obnovljivih i nuklearnih izvora energije.

Toplina iz servera mogla bi grijati četiri milijuna domova

Europske države pokušavaju privući investicije kompanija poput Amazona, Microsofta i Googlea, no brinu ih energetske posljedice širenja AI industrije.

Često se pritom spominje Irska, u kojoj podatkovni centri danas troše više od 20 posto ukupne električne energije te države – najviše po stanovniku na svijetu. Prema izvješću organizacija Beyond Fossil Fuels i Friends of the Earth Ireland, takav rast već povećava troškove električne energije za kućanstva.

Jedna od najvećih zamjerki Bruxellesa odnosi se na činjenicu da se golema količina topline koju stvaraju serveri uglavnom ispušta u atmosferu. 'Kada bismo danas iskoristili samo polovicu viška topline iz podatkovnih centara, mogli bismo grijati četiri milijuna europskih domova. Po meni je to neprihvatljivo', rekao je Jørgensen.

Na pitanje trebaju li AI kompanije sudjelovati i u financiranju energetske infrastrukture potrebne za njihove podatkovne centre, odgovorio je da će to ovisiti o pojedinim državama članicama. 'To će se razlikovati od države do države. No nema sumnje da će ti golemi potrošači energije snažno utjecati na tržište, zbog čega je važno da podrže tranziciju koju želimo provesti', rekao je.

Komisija pritom priznaje da još uvijek nema dovoljno podataka o stvarnoj potrošnji energije podatkovnih centara. Ranije izvješće Politica pokazalo je da je samo 36 posto podatkovnih centara obveznih prijavljivati podatke o energetskoj učinkovitosti to doista učinilo. 'Treba nam više transparentnosti jer su oni vrlo važan akter. I njima je u interesu pokazati da mogu biti dio rješenja, a ne samo problem', zaključio je Jørgensen.