Biti vegetarijanac ili vegan stvar je osobnog izbora zbog ljubavi prema životinjama ili s uvjerenjem da je u pitanju najzdraviji oblik prehrane. No odrastanje u obitelji u kojima su se roditelji odlučili na takvu 'dijetu' često znači da se i djecu navodi na isti put. Je li veganstvo sigurno za djecu? Nova velika studija izvagala je sve pluseve i minuse
Međunarodni tim znanstvenika objavio je u publikaciji Critical Reviews in Food Science and Nutrition veliku analizu koja sugerira da dobro planirana vegetarijanska i veganska prehrana može pridonijeti zdravom odrastanju djece, uz potencijalne kardiovaskularne koristi.
S druge strane, nalazi ukazuju na važne nutritivne 'minuse' takve prehrane koji se mogu pojaviti ako nema pažljivog planiranja nadomještanja tvari koje mogu nedostajati u isključivo biljnoj prehrani. Odnosno, nedovoljno osiguravanje ključnih hranjivih tvari može biti riskantno.
vezane vijesti
Ovo istraživanje dosad je najopsežnija analiza prehrane utemeljene na bilju kod mladih ljudi, a autori dolaze iz važnih sveučilišta i znanstvenih institucija u Italiji, SAD-u i Australiji. Studija je zapravo temeljena na dokazima iz 59 istraživanja provedenih u 18 zemalja među djecom i adolescentima mlađim od 18 godina. Ispitali su podatke o više od 48 tisuća djece i adolescenata širom svijeta koji slijede različite prehrambene navike - vegetarijanske, veganske i 'svežderske'. Proučavali su njihov rast, ukupno zdravlje i nutritivnu cjelovitost njihove prehrane te došli do navedenog zaključka: veganstvo u dječjoj prehrani može se prakticirati, ali uz pažljivo planiranje.
Rezultati pokazuju da djeca vegetarijanci konzumiraju veće količine vlakana, željeza, folata, vitamina C i magnezija nego njihovi vršnjaci koji jedu sve vrste hrane. Istodobno uzimaju manje energije, proteina, masnoća, vitamina B12 i cinka. Sličan je odnos i kod djece vegana, s tim što je kod njih primijećen i manjak kalcija. Autori studije upozoravaju da te tvari moraju biti nadoknađene na neki način jer predstavljaju vrlo važan faktor u rastu djece. Dobra strana su kardiovaskularne koristi, s nižim ukupnim i LDL-om, 'nezdravim' kolesterolom. Utvrđeno je i da su djeca na biljnoj prehrani mršavija od vršnjaka 'svejeda', a u prosjeku su nešto niža i s nižim indeksom tjelesne mase, manje masnoće i nižim sadržajem minerala u kostima.
Autori ukazuju na to da je biljna prehrana kod djece moguća te donosi različite koristi i za okoliš i za osobno zdravlje, pa roditelje ne treba obeshrabrivati u promicanju takvog načina prehrane kakvoj su i sami posvećeni iz etičkih, ekoloških ili zdravstvenih razloga. Međutim uvijek šalju isto upozorenje: pravilne veganske i vegetarijanske prehrane nema bez pažljive pripreme, planiranja i - kad god je to moguće - savjetovanja s liječnikom koji prati zdravstveno stanje djece. Bili smo svjedoci drukčijih situacija, poput nesretne obitelji u Sloveniji koja je prije nekoliko godina izgubila dijete koje su hranili veganski, ali ne dozvoljavajući ikakvu liječničku skrb.
Upozoravaju i da je potrebno daljnje istraživanje kako bi se bez ikakve sumnje - s obzirom na različite načine provedbe korištenih istraživanja - utvrdilo je li veganska i vegetarijanska prehrana, koja je nutritivno dovoljna za odrasle, potpuno prikladna za dječji organizam koji se još razvija. Ipak je ravnoteža u prehrani ključna.
