Europski građani sve snažnije podupiru produbljivanje odnosa s Kinom te istodobno traže odlučniji stav Europe prema Sjedinjenim Američkim Državama i velikim tehnološkim kompanijama. Pokazuju to rezultati European Tech Insights Reporta 2025, godišnjeg istraživanja koje je proveo Centar za upravljanje promjenama (Center for the Governance of Change) pri IE Universityju. Istraživanje, koje obuhvaća stavove 3000 građana iz deset europskih zemalja, bilježi porast potpore bližim vezama s Kinom od 15 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu
Istodobno, više od trećine ispitanika smatra da Europa treba zauzeti čvršći stav prema američkom utjecaju i globalnim tehnološkim divovima. Autori izvješća zaključuju da Europa sve više želi djelovati samostalno na globalnoj pozornici, uz tehnološki razvoj koji ostaje usklađen s ljudskim vrijednostima i društvenom dobrobiti. Društvo ispred konkurentnosti Jedan od najupečatljivijih nalaza pokazuje da 71 posto Europljana smatra kako bi javna sredstva prije svega trebalo usmjeravati u obrazovanje i zdravstvo, a ne u jačanje AI konkurentnosti.
Samo 22 posto ispitanika vidi globalnu tehnološku utrku kao glavni cilj Europe, dok 42 posto prioritet daje sigurnosti i otpornosti, a 36 posto društvenoj uključenosti. Unatoč čestim upozorenjima o negativnim posljedicama digitalizacije, više od polovice građana (51,5 posto) smatra da tehnologija ljude povezuje, a ne udaljava. Istodobno, većina ispitanika protivi se povećanju obrambenih izdvajanja ako bi to išlo na štetu socijalnih programa. Izvješće otkriva i izražen oprez prema primjeni umjetne inteligencije u osjetljivim područjima.
Ne žele AI menadžera, otvoreniji su prema Kini
Čak 90 posto Europljana radije bi imalo 'nesavršenog' ljudskog nadređenog nego 'savršenog' AI menadžera, dok 77 posto odbacuje korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju djece. Nadalje, 81 posto ispitanika ne bi povjerilo AI-ju upravljanje osobnim financijama. Prema istraživačima IE Universityja, ti rezultati ukazuju na snažnu potrebu za razvojem tehnologije koja poštuje odgovornost, etiku i ljudski nadzor.
'Razumijevanje načina na koji tehnologija mijenja društvo postalo je strateški imperativ', istaknula je Irene Blázquez-Navarro, direktorica Centra za upravljanje promjenama. 'Samo informirani i kritički angažirani građani mogu osigurati da tehnološke promjene jačaju našu zajedničku budućnost.'
U geopolitički promjenjivom okruženju, Europljani i dalje Sjedinjene Države vide kao strateškog saveznika, ali istodobno postaju otvoreniji prema Pekingu. Potpora bližim odnosima s Kinom porasla je na ukupnoj razini, a među mlađima od 25 godina doseže i 39 posto. Gotovo četiri od deset građana smatraju da Europa treba snažnije odgovoriti na utjecaj SAD-a i velikih tehnoloških kompanija.
Prema autorima izvješća, riječ je o znaku rastućeg samopouzdanja i želje za većom autonomijom Europe u globalnim odnosima. 'Europljani šalju nijansiranu poruku: podržavaju tehnološki napredak, ali ne po cijenu sigurnosti ili socijalne države', rekao je Carlos Luca de Tena, izvršni direktor Centra za upravljanje promjenama. 'Podaci jasno pokazuju potrebu za inovacijama koje služe ljudima i jačaju sposobnost Europe da djeluje neovisno na svjetskoj sceni.' Suverenitet podataka i sigurnosti Izvješće pokazuje i snažnu potporu tehnološkom i obrambenom suverenitetu Europe.
Gotovo polovica ispitanika (47 posto) bila bi spremna prihvatiti veća izdvajanja za obranu čak i na račun socijalnih programa. Većina građana (63 posto) preferira europske sigurnosne tehnologije, čak i ako su skuplje, dok 72 posto želi da se osjetljivi podaci pohranjuju isključivo na europskim poslužiteljima. Autori zaključuju da ovi stavovi upućuju na sve snažniju kolektivnu volju da Europa ojača vlastite kapacitete, sigurnost i neovisnost u tehnološkom i geopolitičkom smislu.