Pogoršavaju se odnosi između SAD-a i Europske unije. Washington je zaprijetio europskim tehnološkim tvrtkama gospodarskim mjerama, optužujući EU za 'diskriminatorne' regulacije, a Bruxelles inzistira na tome da se pravila primjenjuju jednako na sve.

Europa danas živi u paradoksu koji sve teže može ignorirati. Dok njezini najtalentiraniji osnivači AI startupova masovno odlaze u Sjedinjene Američke Države, privučeni kapitalom, tržištem i slabijom regulacijom, upravo Europa raspolaže nekim od ključnih tehnoloških i regulatornih poluga u globalnoj industriji umjetne inteligencije. Pitanje više nije ima li Stari kontinent moć, nego zašto je uporno ne koristi.

Taj se raskorak jasno vidi već na simboličnoj razini. Nedavna reklama za AI aplikaciju Poke.com, koju je razvila tvrtka Interaction, prati mladog američkog studenta koji uz pomoć AI asistenta odlazi na razmjenu u Pariz, ondje se zaljubljuje i odlučuje ostati u Europi. No iza romantične priče krije se ironija: Interaction je američka tvrtka sa sjedištem u Kaliforniji, iako su je osnovali njemački poduzetnici. Europa je inspiracija, ali ne i mjesto na kojem se gradi poslovni uspjeh, piše Politico.

Osnivači startupova 'bježe' u SAD

Takvih je primjera sve više. Europa proizvodi ideje i talent, ali rijetko postaje mjesto na kojem se oni pretvaraju u globalne AI kompanije. Prema podacima investicijske kuće Accel, čak 80 posto svih ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju u SAD-u, Europi i Izraelu 2023. i 2024. godine završilo je u američkim tvrtkama. Stanfordov Artificial Intelligence Index Report 2025 samo je ogolio tu razliku: SAD je 2024. godine proizveo 40 'značajnih' AI modela, Kina 15, a Europa tek tri.

Iako 11 posto američkih tehnoloških tvrtki ima europske osnivače, više stotina startupova koji su krenuli u Europi – osobito u području umjetne inteligencije – otišli su preko Bare. Razlozi su poznati i uglavnom se sami pojačavaju: Silicijska dolina nudi dobro umrežen AI ekosustav, obilje kapitala i investitore spremne kladiti se, čak i kad ideja ne djeluje najsigurnije. No jednako važan faktor jest duboko nepovjerenje tehnoloških poduzetnika prema europskoj regulaciji, osobito u području AI-a.

Europa se, za razliku od SAD-a, povijesno odlučila za sporiji i oprezniji model tehnološkog razvoja jer su iskustva totalitarnih režima, nadzora i zloupotrebe osobnih podataka u 20. stoljeću oblikovala snažan fokus na privatnost i zaštitu građana.

'Europljani su posebno osjetljivi na privatnost'

U Njemačkoj, primjerice, ljudi nerado dijele osnovne osobne podatke, a jedan od ključnih razloga leži u odnosu prema privatnosti. 'U Europi je prva reakcija na novu tehnologiju često strah da će nas nadzirati ili zloupotrijebiti', kaže Florian Juengermann, suosnivač tvrtke Listen Labs. 'U Njemačkoj ljudi ne dijele ni broj mobitela, štite ga kao što Amerikanci štite svoj broj socijalnog osiguranja. Ponekad mi je žao Njemačke.'

Profesorica Anu Bradford sa Sveučilišta Columbia taj stav povezuje s europskom poviješću jer su iskustva nacističkog režima i nadzora u Istočnoj Njemačkoj ostavila dubok trag. 'Europljani znaju kako izgleda život bez privatnosti i zato su na to posebno osjetljivi', kaže Bradford.

Nasuprot tome, tehnološka kultura Silicijske doline izrasla je na libertarijanskom etosu, vjeri u tehnološki napredak i dubokoj skepsi prema ulozi države.

Te se razlike danas najjasnije vide u regulaciji umjetne inteligencije. Europska unija je 1. kolovoza 2024. godine donijela Akt o umjetnoj inteligenciji, najopsežniji regulatorni okvir za AI na svijetu, s jasnim kategoriziranjem rizika i naglaskom na transparentnost i zaštitu građana. Sjedinjene Države, pod administracijom Donalda Trumpa, krenule su suprotnim smjerom. U srpnju je predstavljen AI Action Plan te otvoreno obećava uklanjanje regulatornih prepreka i 'rezanje birokracije' da bi se ubrzao razvoj umjetne inteligencije.

Bez ovih strojeva ne može ni Nvidia

No američka strategija ima i svoju krhku stranu jer su ulaganja u umjetnu inteligenciju narasla do razine sistemskog rizika. Prema dostupnim podacima, AI je u prvoj polovici ove godine generirao čak 92 posto rasta američkog BDP-a, a bez tog sektora američko bi gospodarstvo raslo tek simboličnih 0,1 posto. Drugim riječima, Trumpova ekonomska stabilnost izravno ovisi o održivosti AI balona, a time i mirovine i štednja velikog dijela njegove biračke baze.

Ni Trumpova politička koalicija pritom nije homogena. Pokušaji da se saveznim zakonom spriječe američke države u donošenju vlastitih AI propisa zasad su propali. Dio pokreta MAGA, osobito krilo blisko Steveu Bannonu, strahuje od masovne automatizacije i gubitka radnih mjesta, a raste i nepovjerenje prema velikim tehnološkim kompanijama među Trumpovim biračima. Tehnologija je tako za američkog predsjednika politički osjetljiva tema, a ne siguran teren.

U tom se kontekstu pojavljuje ključni europski paradoks. Iako Europa gubi startupove i osnivače, istodobno drži ključne poluge globalne AI industrije, a prva je industrijska i tehnološka. Nizozemska tvrtka ASML ima globalni monopol na strojeve za ekstremnu ultraljubičastu litografiju, tehnologiju bez koje nije moguće proizvesti najnaprednije čipove. Bez tih strojeva ne može funkcionirati ni Nvidia, danas najvrjednija svjetska kompanija i središnji igrač AI revolucije, piše Guardian.

Ograničavanje izvoza tih tehnologija bilo bi bolno za Europu, osobito za nizozemsko gospodarstvo, ali bi nesrazmjerno snažno pogodilo američki AI sektor, jer on izravno ovisi o tim čipovima. Time Europa, barem teoretski, ima mogućnost utjecati na tempo američkog gospodarskog rasta.

Druga poluga je regulatorna i politički znatno lakša za primjenu. Dosljedna provedba europskih pravila o zaštiti podataka, što se godinama neujednačeno čini, mogla bi imati dalekosežne posljedice za američke tehnološke divove. Sudski postupci u SAD-u pokazali su koliko su sustavi kompanija poput Googlea i Mete netransparentni u pogledu toga kako se osobni podaci prikupljaju i koriste te tko im ima pristup.

U Europi je takva praksa nezakonita. No ključni problem godinama je bila Irska jer je kao sjedište brojnih američkih tehnoloških kompanija često slovila kao regulatorno popustljiva zona. Kad bi Bruxelles odlučio ozbiljno primijeniti postojeća pravila i pritisnuti Dublin da ih dosljedno provodi, posljedice bi se osjetile daleko izvan granica Unije.

Kazna od 120 milijuna X-u

U tom smislu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen raspolaže ključnim regulatornim i industrijskim polugama koje bi mogle snažno utjecati na američki AI sektor, ali ih ne koristi uvijek do kraja. Oštra reakcija američkih političkih krugova na relativno simboličnu kaznu od 120 milijuna eura protiv platforme X pokazala je koliko su američki tehnološki i politički establišment osjetljivi na europski regulatorni pritisak.

Europska komisija kaznila je X zbog kršenja pravila transparentnosti u skladu s Aktom o digitalnim uslugama. Dva dana poslije ova društvena mreža ukinula je račun za oglase Europske komisije, a njezin vlasnik Elon Musk usporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom. EU je pojasnio da je kazna izrečena jer je platforma dovodila u zabludu korisnike, uskraćivala podatke istraživačima i nije transparentno dokumentirala oglase. Trump je ranije kritizirao kaznu koju su tehnološki regulatori EU-a odredili platformi X. 'Europa se kreće u lošem smjeru', rekao je.

Također, Komisija je otvorila istragu protiv Googlea o kršenju antimonopolskih pravila Europske unije zbog potencijalno neprimjerenog korištenja internetskog sadržaja za generiranje rezultata pretraživanja umjetnom inteligencijom (AI), kao i videa učitanih na njegovu platformu YouTube.

A potom novi hladan tuš: administracija američkog predsjednika u utorak je zaprijetila širokim rasponom protumjera protiv pružatelja usluga iz EU-a, uključujući moguće naknade ili ograničenja, ako tvrtke nastave s onim što je Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) nazvao 'diskriminatornim' postupcima. USTR je u objavi na X-u optužio EU i neke od država članica za 'diskriminatorne i uznemirujuće tužbe, poreze, kazne i direktive protiv američkih usluga', a istovremeno je rekao da pružatelji usluga iz EU-a 'slobodno posluju' u SAD-u, ukazujući, među ostalima, na Accenture, DHL, Siemens i Spotify.

Ako bi EU doista povukao te poteze - tehnološke i regulatorne - američke bi kompanije morale temeljito redizajnirati svoje AI sustave, a investitorima objasniti zašto su njihovi proizvodi ograničeni ili blokirani na europskom tržištu. Malo je vjerojatno da bi AI balon podnio takav dvostruki udar bez ozbiljnih posljedica.

Istodobno Europa pokušava pokazati da nije samo regulator, nego i investitor. Europska komisija mobilizirala je 200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, a francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je dodatnih 109 milijardi eura privatnih ulaganja. U nordijskim zemljama državna ulaganja već su dovela do stvaranja uspješnih AI kompanija, no zasad nijedna europska vlada nije otvoreno dovela u pitanje temeljni regulatorni model.

Na kraju, pitanje koje ostaje nije tehničko, nego političko. Europa ima talent, industriju, podatke i regulatornu moć. Ono što joj nedostaje jest odlučnost da spoji te elemente u koherentnu strategiju. Možda kasni u utrci za globalnim AI divovima, ali još uvijek ima mogućnost utjecati na smjer u kojem će se razvijati ta industrija.