Dugo prije izuma električne energije i hladnjaka dimljenje je bilo jedan od glavnih načina konzerviranja hrane. Nova studija sugerira da je ta praksa nastala prije gotovo dva milijuna godina te da je očuvanje većih količina mesa možda bio jedan od glavnih razloga zbog kojih su naši preci počeli paliti vatru.

Iako se ona danas čini kao prirodan dio naše svakodnevice, u najranijim danima ljudske povijesti njezino paljenje i održavanje zahtijevalo je velik trud i znanje. Taj napor imao je smisla samo ako bi korist bila dovoljno velika, a prema novom istraživanju, cilj je bio očuvanje mesa dimljenjem.

Iza istraživanja stoje stručnjaci sa Sveučilišta u Tel Avivu u Izraelu. Riječ je o nastavku prethodnih studija koje povezuju ljudsku evoluciju s lovom na krupnu divljač te postupnim smanjenjem veličine ulovljenih životinja. Za potrebe studije analizirani su ostaci životinja na devet arheoloških nalazišta u Južnoafričkoj Republici, Keniji, Izraelu, Etiopiji i Španjolskoj, a neke od kostiju koje su proučavali stare su gotovo dva milijuna godina, piše Science Alert.

Znanstvenici su povezivali količinu ostataka s prisutnošću tragova vatre te procjenjivali energetsku dobit od pečenja mesa u odnosu na njegovu konzervaciju.

Zaključak istraživača je da vatra na tim nalazištima nije paljena samo radi topline ili pripreme obroka odmah nakon lova jer je njezino održavanje zahtijevalo više energije nego što bi donijela samo jedna ili dvije večere. No ako se meso moglo sačuvati dimljenjem i koristiti tjednima ili mjesecima kasnije, tada je ulog bio vrijedan truda.

Nadalje, dim i plamen mogli su odbijati grabežljivce i druge životinje koje bi pokušale doći do ulova, poput hijena ili lavova. Primjerice, ulovljeni prapovijesni slon mogao je hraniti nekoliko desetaka ljudi nekoliko mjeseci te je predstavljao izvor milijuna kalorija, a to je bogatstvo vrijedilo očuvati.

Znanstvenici ističu da na većini nalazišta starijih od 400.000 godina nema dokaza o korištenju vatre, no na nekoliko njih postoje jasni znakovi njezine upotrebe, ali bez tragova pečenja mesa.

Prema njima se zaključuje da Homo erectus i drugi rani ljudi nisu svakodnevno koristili vatru, već u posebnim prilikama i na posebnim mjestima, uglavnom zbog dimljenja i sušenja mesa, a tek kasnije ona se počela koristiti i za pripremu obroka. Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Nutrition.