Na početku emisije ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovorio je uredniku emisije Mislavu Togonalu koji je prenio pitanje jednog gledatelja - hoće li on sa svojih 47 godinja radnog staža pokloniti državi 42 eura (7 godina x 6 eura * 42 eura) budući da se spominje najveći iznos dodatka od 240 eura za 40 godina staža.

'Kada smo, mijenjajući zakon o mirovinskom osiguranju, uveli trajni godišnji dodatak, nakon što smo imali 11 jednokratnih isplata hrvatskim umirovljanicima, rekli smo da će to biti još jedan od elemenata kojim želimo promovirati dulji ostanak u svijetu rada, tako da nema poklanjanja nikakvih eura. Dakle, broj godina mirovinskog staža puta ovih šest eura dobit ćete iznos godišnjeg dodatka', rekao je ministar u emisiji Otvoreno.

Odgovorio je i počinje li isplata u petak pa će trajati ili će sve biti isplaćeno u petak.

'U petak će biti isplaćeni svi godišnji dodaci za više od 1.200.000 umirovljenika. Zavod za mirovinsko osiguranje napravio je tri tesne obrade, uzeo u obzir sve umirovljenike koji su aktivni, koji koriste mirovinu, ukalkulirao njihove godine mirovinskog staža i napravio obradu po kojem ovo novo, trajno pravo u mirovinskom sustavu iznosi u ovom prvom valu isplate. Kao pravo koje će biti isplaćeno će se iz državnog proračuna se izdvojiti 217 milijuna eura. Mi smo u kalkulacijama, kada smo računali koliko bi mogao iznositi prosječan dodatak, ako uzmemo ovih šest eura koliko je Vlada donijela odluku po godini mirovinskog staža, da bi to moglo biti oko 200 milijuna eura. Sada sa konačnom analizom i uplatom u petak to će iznositi 217 milijuna eura', kazao je Piletić. Pojasnio je i za one umirovljenike koji imaju obiteljske mirovine te kako će se njima računati.

'I oni u svom rješenju imaju godine mirovinskog staža koji su im dodijeljene. Također i njima, ovisno o godinama mirovinskog staža iz rješenja, također puta šest eura i mogu računati na taj iznos, kazao je Piletić.

'Bit će komplikacija'

Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, govorila je o mogućim komplikacijama prilikom isplate dodatka.

'Mislim da će biti popriličan broj komplikacija, s obzirom na to da ne znamo točno tko će sve imati pravo na godišnji dodatak. To se zove godišnji dodatak. Što je sa ljudima koji su umrli recimo tijekom ove godine, ili su umrli u 11. mjesecu ili su umrli poslije 20. studenog kad je već bila obrada mirovina. Što je sa onima koji su počeli dobivati mirovinu kojima je mirovina krenula s 1. prosincom. Imaju li oni pravo ili nemaju pravo? Tu će biti poprilično problema. Bit će problema i sa onima koji su imali nekakve promjene u mirovinskom, ili su radili pa su imali obustavu mirovine. Bit će dosta onih koji neće dobiti dodatak sada kada bi trebali dobiti svi ostali pa će taj dodatak prema onim saznanjima koje ja imam dobiti u prvom mjesecu poslije isplate mirovine za 12. mjesec. Tako da još uvijek ne znam ako se to zove godišnji dodatak. Mene stvarno zanima odnosi li se to na one koji su u ovom trenutku u isplati ili se to odnosi i na one koji su tijekom ove godine umrli pa će dobiti njihovi nasljednici dio koliko im pripada', pobrojala je možebitne probleme Stanišić.

Nema retroaktivne isplate

Ministar Piletić kazao je kako on ne misli da su ovo što je pobrojala Stanišić pravne zavrzlame.

'Svi oni koji su aktivni korisnici mirovina dobit će godišnji dodatak. Mi ne možemo vratiti vrijeme unazad i oni koji više nisu aktivni korisnici mirovina isplatiti nekakav zaostatak. To smo jasno propisali u Zakonu o mirovinskom osiguranju', rekao je Piletić. Kazao je kako nema retroaktivne isplate.

'Mi smo ovo uveli kao novo pravo nakon što smo uveli čitav niz poboljšanja u mirovinskom sustavu. Podsjećam gledatelje, mi smo u proteklih nekoliko godina značajno unaprijedili mirovinski sustav. Uveli smo dio obiteljske mirovine u onim situacijama kada premine član obitelji da ipak osoba koja je živjela s tom osobom naslijedi 27% njegove mirovine. Nakon toga povećali smo i dodatno obiteljske mirovine, najniže mirovine s 1.1. rastu i invalidske mirovine. Uvećali smo staž majkama za svako dijete sa 6 mjeseci na 12, odnosno na godinu dana. Sve vam je to rezultiralo u mandatu ove Vlade povećanjem sveukupne prosječne mirovine za 94%', istaknuo je Piletić. Dodao je kako je to dio kontinuiteta politike ove Vlade u mirovinskom sustavu.

'Jednako tako unaprijeđen je i kapitalizirani sustav štednje. Mi imamo iz godine u godinu sve veći broj korisnika dvostupne mirovine. I ovaj dodatak samo je jedan od elemenata kojim i uz bonifikaciju, dakle nagradu za dulji ostanak u svijetu rada, želimo promovirati dulji ostanak u svijetu rada. Jer onda veći broj mirovinskog staža, veća mirovina, ukalkulirana stopa bonifikacije od 0,45% za svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada nakon 65. godine i ovaj dodatak', kazao je ministar. Naveo je da se također od 1.1.2026. ukida penalizaciju za prijevremene mirovine s navršenih 70 godina.

'Prije toga smo ukinuli i onih dodatnih 3% doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ukinuli smo operazivanje mirovina po posebnim propisima i učinili zaista sve. Ja ću ponoviti ovdje, upravo to u koordinaciji s našim partnerima, predstavnicima i matice umirovljenika Hrvatske i Sindikatom umirovljenika Hrvatske', rekao je.

Krstičević: Veće mirovine su politička odluka

Mišo Krstičević, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), kazao je kako vjerojatno svi od njega očekuju da kaže da je isplata dodatna umirovljenicima prekasna i premala.

'Međutim, ja smatram da je ovo tema koja se tiče ogromnog broja ljudi, više od 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj i da tu na početku treba odbaciti odmah ove međustranačke nesuglasnice i raspravljati o tome van tog okvira. Ono što je bitno je to da stvarno sagledamo taj mirovinski sustav iz perspektive umirovljenika. Mi danas znamo da u Hrvatskoj pa gotovo milijun ljudi živi s mirovinom manjom od 1000 eura, da manju mirovinu od 600 eura ima 400.000 ljudi. Mi znamo da u Hrvatskoj, i da smo tu gotovo najgori u Europskoj uniji, imamo 35%, znači gotovo svaki treći u mirovini da živi u riziku siromaštva. To je perspektiva kroz koju mi u ovoj temi moramo razgovarati. Ja stvarno cijenim napore koje radi Vlada. A s druge strane, ne mogu ljudski shvatiti kako je netko došao i rekao da to je dosta, to je maksimum, ovo je epohalni povijesni iskorak koji smo mi napravili i nema više za umirovljenike', kazao je Krstičević. Ispričao je anegdotu koja je vezana za zadnji proračun i raspravu u Saboru gdje je on s jednim visokim dužnosnikom u Vladi na hodniku razgovarao.

'I on meni kaže pa dobro što bi ti htio? Gdje više naći taj isti novac? Bili se ti stvarno dodatno zaduživao za te iste mirovine? E pa gledajte jednu stvar. Mi se stvarno ne trebamo dodatno zaduživati za te iste mirovine. Ali mi moramo dodatno porezivati bogatstvo da bi imali veće mirovine. I to je isključivo i samo politička odluka. Želim ovdje naglasiti: veće mirovine su politička odluka i ako mi kao društvo i oni koji vode ovu državu tako odluče veće mirovine će i postajati. Načina ima', uvjeren je Krstičević. Dodao je kako treba krenuti s tog polazišta.

'Sve ostalo može završiti u tome da mi danas raspravljamo o tome kako je za vrijeme SDP-a mirovina bila toliko niska, kako su sad napravljeni povijesni iskoraci i tako dalje. Međutim, ako donesemo političku odluku, ponavljam, mirovine mogu biti veće', istaknuo je. Naveo je kako se sada priča o zaduživanju da bi se isplaćivale mirovine.

'Smatram da je zaduživanje za neke druge stvari, a to je za razvoj, inovacije, domaću proizvodnju koja će kreirati snažnu i jaku ekonomiju u kojoj niti plaće pa niti mirovine koje su dostojanstvene, da vode dostojanstven život, neće biti nikakav bauk. To je prostor u koji se mi trebamo zaduživati i to treba isto tako biti jedna politika', rekao je Krstičević.