PREGLED 2015.

Godina velike pljuske domaćem informatičkom sektoru

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 30.12.2015 15:59
  • Objavljeno 30.12.2015 u 15:59
Ministar Vedran Mornar

Ministar Vedran Mornar

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

Čak i u razmjerno maloj zemlji poput Hrvatske u 365 dana u tehnološkom sektoru dogodi se puno toga. Neki će godinu na izmaku pamtiti po dobrom, neki po lošem. Većina će, vjerujem, biti sretna što je uspjela izgurati 2015. s glavom iznad vode te se nadati da će iduća biti bar nešto bolja

Iako ću ju ispratiti s načelno pozitivnom ocjenom - u rangu kilave trojke - događaj koji ću prvi izdvojiti kao važan pripada među one negativne.

Kod nas su informatika i nove tehnologije u pravilu trinaesto prase, kojeg se političari sjete kad im zatreba nešto čime bi se prikazali modernijima i naprednijima nego što to doista jesu.

No ne pamtim kad je taj sektor dobio zvučniju pljusku od one koju mu je javno udijelio ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornarpriznanjem da država nema novca za ozbiljnu informatizaciju i digitalizaciju nastave

Mornar je, podsjetit ću, rekao kako Hrvatska 'još nema novca potrebnog da informatika postane obavezni predmet u osnovnim školama, ali da će do 2022. kroz projekt e-Škole biti uloženo 180 milijuna eura kako bi 50 posto hrvatskih škola postalo digitalno zrelima'.


Izjava ministra u odlasku porazna je utoliko što odražava dominantan stav političke elite (bez obzira na stranačku pripadnost) prema području koje je u digitalnom dobu pitanje elementarne pismenosti. Nije problematična jedino u sklopu vizije Hrvatske kao zemlje kuhara i konobarica, frizerki i fizikalaca. Uz dužno poštovanje navedenim i sličnim zanimanjima, moramo biti ambiciozniji želimo li bolju budućnost.

Kakvu-takvu utjehu možemo naći u činjenici da je prvi korak u savladavanju svakog problema priznanje da on postoji, kao i u tome što je domaća IT zajednica ponudila pomoć kako bi informatika ipak našla istaknutije mjesto u osnovnoškolskom kurikulumu. Što misli i kani poduzeti nova garnitura u Banskim dvorima, vidjet ćemo kad se već jednom useli u njih. Ne nadam se velikom napretku.

Vlast nije zainteresirana za tehnologiju

Zašto, pitate se? Zato što tijekom predizborne kampanje nismo mogli vidjeti ni naznake zaokreta prema politici koja bi iskoristila nedvojbeni potencijal ICT-a za otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje dodane vrijednosti, optimiziranje poslovnih procesa i pružanje kvalitetnijih usluga građanima.

Točnije, uglavnom je taj sektor bio potisnut u drugi plan. Dokle god nam je krasopis važniji od digitalne pismenosti, teško da će nam biti bolje.

Koliki je taj potencijal? Pa, osam domaćih tvrtki našlo se na Deloitteovom popisu 500 najbrže rastućih u regiji koja pokriva Europu, Bliski istok i Afriku. Sve redom su informatičke ili vezane za digitalnu ekonomiju.


Treba reći kako je vlast imala i dobrih trenutaka. Milanovićeva vlada je proglašena najaktivnijom na Twitteru u Europi, pokrenut je Data.gov.hr, servis e-Građani počeo je polako krčiti put prema široj javnosti, a dobili smo i nove servise, poput MUP-ove aplikacije za prijavu prekršaja i kaznenih djela mobitelom.

S druge strane, predsjednicu Republike smo javnom kritikom morali tjerati na sređivanje web stranice, najavljeni državni fond za rizična ulaganja u tehnološke startupove nije zaživio, a političke stranke pokazale su po tko zna koji put da ne znaju koristiti društvene mreže te da im prljavi trikovi nisu strani

Dobra godina za startupove i crowdfunding

Kad smo već kod javnih servisa, ove godine pojavilo se nekoliko korisnih, među kojima vrijedi izdvojiti kalkulator udruge Lipa za izračun dijela prihoda svakog od nas koje država uzima za sebe i stranicu Imamo pravo znati, zajednički projekt udruge Programiraj za Hrvatsku, GONG-a i Ureda povjerenice za informiranje.

Što se startupova tiče, ove godine sjećat ćemo se po tome što su postali vidljiviji i javnosti zanimljiviji nego prije. Photomath, Bellabeat, Rimac automobili, Agrivi, UniGluko, Oradian, Vitastiq i Vyoucam samo su neki od mnogih projekata o kojima se pisalo i govorilo zbog zapaženih uspjeha kod kuće i u inozemstvu.


Nažalost, izgradnja infrastrukture koja bi potakla razvoj i dalje je prepuštena maloj snazi privatne inicijative, pa ide puževim korakom. Zagrebački inkubator poduzetništva krenuo je sa svojim ulaganjima u projekte koje mentorira te objavio kako je svaki drugi tim koji je dosad prošao kroz njihov program osnovao tvrtku. CRANE je digao puno prašine inicijativom za uvođenje certifikata za investitore u startupove

Za crowdfunding scenu ovo je bila godina uspona. Imali smo prilike vidjeti sve veći broj projekata na dvije najvažnije svjetske platforme (Kickstarter, Indiegogo), među kojima je bio nemali broj uspješnih. Zagreb je dobio prvu konferenciju, a Hrvatska prvu akademiju posvećenu zajedničkom financiranju

Stagnacija velikih, rast malih

Ovo je bila godina u kojoj je kriza prvi put ozbiljno nagrizla jednu od najvećih domaćih tehnoloških konferencija. IBM je svoje godišnje okupljanje skratio na jedan dan i preselio u Zagreb. Ostali veliki igrači, tradicionalno predvođeni Microsoftovom konferencijom WinDays kao najposjećenijim događanjem te vrste u nas, uspjeli su se uglavnom održati na prošlogodišnjim razinama.

Manje konferencije, kao što su KulenDays i DroidCon, bilježile su značajan rast dok se časopis Bug afirmirao kao ozbiljan igrač organizacijom Bug Future Showa i Mreža Smart Daya. Dominirale su teme vezane uz internet stvari, servise u računalnom oblaku te pametne gradove i domove.

Hrvatski Telekom je 72 stare centrale zamijenio dvjema novima, prebacivši sve fiksne linije u All-IP okruženje. Combis je najavio stvaranje internog poduzetničkog inkubatora, a Iskon je otvorio vlastiti web shop.

Kao i ostatak svijeta, na društvenim smo mrežama bojali profilne fotografije trikolorno u znak podrške Parižanima i Francuskoj nakon terorističkih napada i svađali se oko toga te birali stranu Sile ususret novom nastavku 'Ratova zvijezda'. Guglali smo sve i svašta, ali najviše Tinu Katanić. Ugostili smo zvijezdu YouTubea Vitalyja Zdorovetskog, a Matt Harding i ovog puta nas je zaobišao.

I dok smo se okrenuli, još jedna je godina proletjela. Pa, neka vam 2016. bude sretna i berićetna. I neka je Sila s vama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!