'Bojim se da smo tijelo infiltrirano dvjema vrstama raka', rekao je Martelius na marginama sigurnosne konferencije Lennart Meri Security Conference u Tallinnu, govoreći o europskoj ovisnosti o stranim tehnološkim rješenjima. 'Vjerojatno je nemoguće potpuno funkcionirati bez toga, ali može se živjeti s tim', rekao je za Politico.

Europske institucije sve glasnije pozivaju na jačanje strateške autonomije, posebno u području kritičnih tehnologija, obrane i digitalne infrastrukture. Europska komisija u idućim bi tjednima trebala predstaviti paket mjera pod nazivom Tech Sovereignty Package, kojim bi se, među ostalim, mogla ograničiti upotreba američkih cloud servisa za obradu osjetljivih podataka europskih vlada.

Cloud tehnologije našle su se i u godišnjem izvješću finske sigurnosne službe, u kojem se upozorava da njihova široka primjena može zamagliti stvarnu digitalnu neovisnost država.

Martelius je otkrio da se u Finskoj svojedobno raspravljalo o mogućnosti pohrane izbornih podataka u cloud sustav, no od toga se na kraju odustalo jer finski izborni sustav, kako kaže, 'funkcionira iznimno dobro'. 'Podaci ključni za nacionalnu sigurnost, poput onih povezanih s izborima, definitivno ne bi smjeli biti obrađivani u stranim kompanijama', upozorio je.

Govoreći o europskim tehnološkim kapacitetima, Martelius je rekao da Finska ima vrhunska istraživanja i razvoj u područjima kvantnih tehnologija i svemira, ali da, kao i ostatak Europe, pati od nedostatka kapitala potrebnog za ozbiljniji tehnološki iskorak.

Šef finske obavještajne službe, koji je na dužnost stupio 2024., otvoreno je doveo u pitanje može li Europa uopće razviti vlastite cloud servise jednako učinkovite kao američki tehnološki divovi ili voditi rat protiv Rusije bez stranih tehnologija. 'Trenutačno ne može', rekao je. Dodao je kako je ključno pitanje želi li Europa uopće sama dobiti rat protiv Rusije ili će i dalje dugoročno računati na pomoć američkih saveznika.