Dok su stotine i tisuće tankera koji inače prolaze kroz Hormuški tjesnac, jasno vidljivi, drugi važan svjetski resurs skriva se ispod površine mora i mogao bi se naći na udaru Irana.

Naime, kroz Hormuški tjesnac prolaze podmorski kabeli koji prenose goleme količine internetskog i financijskog prometa između Europe, Azije i Perzijskog zaljeva. Iran je, ohrabren uspjehom blokade Hormuškog tjesnaca, sad odlučio isto napraviti i s podmorskim kabelima. Kako piše CNN, ideja im je naplatiti najvećim tehnološkim tvrtkama 'prolazak prometa' kroz Hormuški tjesnac.

Zastupnici u iranskom parlamentu raspravljali su o planu koji bi mogao biti usmjeren na podmorske kabele, a glasnogovornik iranske vojke, Ebrahin Zolfaghari, na platformi X, objavio je kako će biti uvedene naknade za internetske kabele.

Ideja je da velike tvrtke, poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona, plaćaju naknadu za licencu za prolaz kabela, a pravo na popravak i održavanje bit će dano isključivo iranskim tvrtkama.

Problem je što nije jasno prolaze li ti kabeli zaista kroz iranske vode ili se pak nalaze u međunarodnim vodama. Osim toga, nije jasno kako bi točno iranski režim mogao prisiliti tehnološke divove da mu plaćaju naknadu, kad američke sankcije brane plaćanje Iranu.

Unatoč tome, Iran prijeti i mogućim oštećivanjem kabela, što bi dovelo do poremećaja u globalnom prijenosu podataka i utjecati na stabilnost svjetskog interneta.

Bilo kakav napad na podmorske kabele utjecao bi na puno više od same brzine interneta. Mogao bi uzrokovati poremećaje u bankarskim sustavima, vojnim komunikacijama, infrastrukturi umjetne inteligencije, ali i online igrama i uslugama streaminga.

Analitičari pak smatraju kako je iranska prijetnja samo dio strategije demonstracije utjecaja i osiguranje opstanka aktualnog režima. Cilj im je zaprijetiti svjetskom gospodarstvu toliko visokom cijenom, da ih se nitko neće usuditi napasti.

Usko grlo svjetskog interneta

Hormuški tjesnac posljednjih je godina postao glavna ruta za interkontinentalne podmorske kabele. No, s obzirom na to da već godinama sigurnosna situacija oko Irana nije baš najbolja, međunarodni operateri izbjegavali su polagati kabele u iranske vode. Tako je većina kabela smještena u uskom pojasu duž omanske strane plovnog puta.

To ne znači da su kabeli sigurni od iranske prijetnje. Naoružani borbenim roniocima, malim podmornicama i podvodnim dronovima, Islamska revolucionarna garda, ima sredstva za ugrožavanje sigurnosti i funkcionalnosti kabela. A svaki napad na tu infrastrukturu mogao bi izazvati 'digitalnu katastrofu' na nekoliko kontinenata.

Dovoljno je podsjetiti na situaciju iz 2024. godine kad je brod svojim sidrom presjekao tri podmorska kabela, što je poremetilo gotovo 25 posto internetskog prometa u regiji.

Stručnjaci kažu da bi rat u Iranu mogao ozbiljno zakomplicirati eventualne pokušaje popravka kabela jer brodovi za održavanje moraju ostati nepomični dulje vrijeme dok popravljaju kvarove, što ih čini ranjivima na potencijalne napade. Osim toga, od pet brodova za održavanje koji inače operiraju u regiji, samo je jedan ostao unutar Perzijskog zaljeva.

Posebno su na udaru zemlje s druge strane Perzijskog zaljeva, u kojima bi prekid internetske veze mogao utjecati na ključni izvoz nafte i plina, ali i na bankarstvo. Potom je tu Indija, koja je svjetska predvodnica po outsourcingu i koja bi u tom slučaju gubitke mjerila u milijardama dolara.

Svaki pa i najmanji poremećaj mogao bi usporiti financijsku trgovinu i prekogranične transakcije između Europe i Azije, a ni dijelovi istočne Afrike ne bi ostali pošteđeni. Ako Iran odluči primijeniti sličnu taktiku i u Crvenom moru, šteta bi mogla biti daleko veća.