Fosilizirane strukture stare između 542 i 555 milijuna godina koje su znanstvenici 2017. godine opisali kao moguće tragove drevnih životinja možda ipak nisu dokaz ranog životinjskog života na Zemlji, tvrde stručnjaci iza istraživanja objavljenog u časopisu Gondwana Research. Rad sugerira da su sićušni fosilizirani filamenti iz Brazila zapravo ostaci algi i bakterija, a ne tragovi crva ili drugih jednostavnih morskih organizama kako se ranije vjerovalo.

Fosili koji su mogli promijeniti povijest života

Kada su prvi put otkriveni u regiji Corumbá u Brazilu, fosili su izazvali veliko zanimanje jer su potencijalno predstavljali jedne od najstarijih poznatih dokaza životinja na Zemlji, što bi značilo da su složeniji organizmi postojali još tijekom edijakarskog razdoblja, neposredno prije takozvane kambrijske eksplozije, ključnog trenutka u evoluciji prije oko 539 milijuna godina kada se život na Zemlji naglo diverzificirao.

Napredne metode otkrile stanične strukture

Tim istraživača koristio je suvremene tehnike snimanja, uključujući mikro-tomografiju, Ramanovu spektroskopiju i analize provedene pomoću akceleratora čestica Sirius u Brazilu. Prema riječima Brune Becker-Kerbere, glavnog autora studije i postdoktoranda na Harvardu, pronađene su očuvane stanične stijenke i druge organske strukture koje više odgovaraju bakterijama i algama nego tragovima životinja.

'Promatrali smo stanične strukture konzistentne s bakterijama ili algama koje su postojale u tom razdoblju. Nije riječ o tragovima životinja koje su prolazile tim područjem', rekao je Becker-Kerber.

Zašto bi to imalo više smisla

Nova interpretacija bolje odgovara tadašnjim uvjetima na Zemlji. Prije više od 540 milijuna godina razina kisika u atmosferi možda još nije bila dovoljno visoka za razvoj složenijih sitnih životinja, poznatih kao meiofauna. Kambrijska eksplozija povezuje se upravo s rastom količine kisika i minerala u oceanima, što je omogućilo nagli razvoj velikih višestaničnih organizama.

Rasprava među znanstvenicima još traje

Luke A. Parry, autor originalnog istraživanja iz 2017., rekao je kako nije uvjeren da nova studija potpuno pobija interpretaciju svih ranije analiziranih uzoraka. Ipak, pohvalio je korištenje naprednijih metoda snimanja i priznao da fosili takve veličine predstavljaju velik izazov za analizu. 'Ovo pokazuje koliko različite strukture mogu izgledati slično u fosilnom zapisu zbog načina očuvanja', rekao je Parry.

Dodao je i da su posljednjih godina pronađeni slični tragovi u Namibiji i Kini, uključujući više stotina dobro očuvanih fosila iz razdoblja neposredno prije kambrijske eksplozije.

Fosili su i dalje iznimno važni

Čak i ako ne predstavljaju tragove životinja, novootkriveni primjerci ostaju znanstveno iznimno vrijedni. Neki fosilizirani organizmi dovoljno su veliki da budu vidljivi golim okom i među najvećima su ikad pronađenima za svoje vrste. Istraživači smatraju da bi mogli predstavljati drevne mikrobne zajednice koje su zajedno živjele u oceanima prije više od pola milijarde godina.

Rasprava o tome kada su se pojavile prve složene životinje tako očito još nije završena - a svaki novi fosil mogao bi promijeniti razumijevanje jednog od najvažnijih trenutaka u evolucijskoj povijesti Zemlje, piše Gizmodo.