U prvom tromjesečju tržište rada za osobe između 22 i 27 godina 'primjetno se pogoršalo', pokazalo je izvješće njujorškog ogranka američkog Feda. Kasnije je predsjednik Feda Jerome Powell priznao da bi dio krivnje mogao snositi i AI. Tvrtke koje bi inače zapošljavale tek diplomirane radnike sada sve češće pokušavaju taj posao automatizirati AI alatima. Do kraja godine tržište rada za mlade zaposlenike bilo je najgore još od najtežih dana pandemije.

Nova globalna anketa među direktorima, koju je provela konzultantska kuća Oliver Wyman, sugerira da bi situacija u sljedeće dvije godine mogla postati još gora.

Prema istraživanju, udio direktora koji planiraju smanjiti broj juniorskih pozicija tijekom iduće godine ili dvije skočio je s prošlogodišnjih 17 posto na 43 posto. Samo 17 posto ispitanih reklo je da planira zapošljavanje usmjeriti prema mlađim i manje iskusnim radnicima.

Umjesto toga, sve više kompanija okreće se zapošljavanju iskusnijih zaposlenika. Oko 30 posto direktora navelo je da fokus prebacuju na srednju razinu iskustva, u odnosu na samo 10 posto godinu ranije.

Zaključak izvješća je jasan: promjenu pogoni AI

'Direktori s najdužim planovima razvoja najčešće planiraju i smanjenje broja zaposlenih', stoji u izvješću. 'Ovo sugerira da očekuju trajno ‘mršavije’ organizacije - ne samo kao mjeru štednje, nego kao krajnji cilj AI-potpomognutog poslovnog modela koji zahtijeva manje ljudi raspoređenih na drugačiji način.'

AI je među tri najveća prioriteta većini direktora, a više od 90 posto tvrdi da njihove tvrtke već uvode umjetnu inteligenciju. Ipak, čak 67 posto njih još je u fazi planiranja ili pilot-projekata. Trenutačne generacije AI alata najbolje automatiziraju upravo zadatke koje bi inače obavljali mlađi zaposlenici na početku karijere, što ovu skupinu čini posebno ranjivom na rezanje troškova.

Istodobno, unatoč velikim očekivanjima da će AI uskoro automatizirati velik dio uredskog rada, većina kompanija još ne vidi ozbiljan povrat ulaganja. Više od polovice ispitanih direktora kaže da je prerano procijeniti donosi li AI stvarne dobitke u produktivnosti. Samo 27 posto tvrdi da je povrat ulaganja ispunio ili premašio očekivanja - pad s 38 posto godinu ranije dok gotovo četvrtina nije vidjela nikakav utjecaj na prihode.

AI nastavlja s uništavanjem radnih mjesta - s upitnim rezultatima

Izvješće to ne opisuje kao 'krizu povjerenja', nego kao priznanje da je reorganizacija rada uz AI sporija i kompliciranija nego što su prvi valovi entuzijazma sugerirali. Zanimljivo, mali broj kompanija koje zaista vide konkretan povrat ulaganja u AI češće i dalje zapošljava juniore nego firme koje od AI-a zasad nemaju koristi, iako većina njih i dalje preferira radnike srednje razine iskustva.

Ipak, širi trend ostaje negativan za tržište rada. Čak 74 posto direktora ili zamrzava nova zapošljavanja ili smanjuje broj zaposlenih, u odnosu na 67 posto prošle godine. Najveći rezovi događaju se u tehnološkom, medijskom i telekom sektoru. Izvješće isto upozorava da bi takav pristup dugoročno mogao postati problematičan.

'Smanjenje broja zaposlenih koje ide brže od stvarne implementacije AI-a može ostaviti organizacije ranjivima, a pretjerano oslanjanje na tehnologiju koja još sazrijeva donosi drugi set rizika.' Posebno je osjetljivo pitanje mlađih radnika. Manje juniorskih pozicija znači manje prilika za stjecanje iskustva i razvoj karijere, što bi dugoročno moglo ozbiljno oslabiti budući bazen stručnjaka. Drugim riječima, kompanije pokušavaju smanjiti troškove preskakanjem početnih karijernih koraka ali pritom riskiraju da same sebi presijeku budući izvor talenata, zaključuje Gizmodo.