Znanstvenici pomno prate događanja u toj vulkanskoj kalderi, koja se, kako ističu, nalazi u ubrzanoj tranziciji. Kaldera Campi Flegrei, poznata i kao Flegrejska poljana, dom je oko pola milijuna ljudi koji bi bili na udaru ako dođe do erupcije.

Kaldera je nastala u masovnoj erupciji prije 40 tisuća godina, a proteže se u promjeru od oko 15 kilometara. Od tada su se na tom području dogodile i druge manje erupcije, a posljednjih 75 godina znanstvenici pomno prate ovo sve nemirnije područje.

Vrhunac nemira obilježili su česti potresi i izdizanje tla, a od 2005. godine područje je sve aktivnije. Tlo kaldere podiglo se za oko 1,4 metra, što bi, smatraju znanstvenici moglo ukazivati na kretanje vulkanskih plinova ispod površine.

Novo istraživanje, objavljeno u bazi podataka arXiv, gdje čeka recenziju, sugerira da je povećana aktivnost dosegnula točku koja ukazuje na to da će se nešto uskoro promijeniti. Što bi to nešto moglo biti, još nije u potpunosti jasno.

Istraživači su koristili model temeljen na fizici kako bi utvrdili spada li ubrzavajuća aktivnost Campi Flegreija u jednu od dvije kategorije. Jedna je eksponencijalno ubrzanje, pri kojem se brzina aktivnosti povećava fiksnom brzinom, a druga se naziva singularnost konačnog vremena, što znači da se samo ubrzanje ubrzava – poput automobila sa zaglavljenom kočnicom, što brže idete, brže vam se povećava brzina.

Ključno pitanje koje zanima znanstvenike je koliko je kora vulkana oslabila i je li dosegla točku u kojoj više ne može podnijeti akumulirani stres. Naime svaka izvanredna situacija, poput potresa i izdizanja tla, rasteže površinu kore sve dok ne dođe do točke pucanja i, potencijalno, nove erupcije.

Znanstvenici su otkrili da se obrazac seizmičnosti zabilježen u Campi Flegreiju uklapa u obrazac ubrzavajućih promjena. I podaci o izdizanju tla i podaci o potresima pokazuju da se ova rastuća stopa ubrzanja može samoodržati do otprilike između 2030. i 2034. godine. U tom trenutku nešto mora popustiti.

Kako je određivanje potencijalnog datuma nadolazeće erupcije izuzetno nezahvalan posao, znanstvenici rade na izgradnji sustava koji bi ažurirao ovo predviđanje aktivnosti svakih nekoliko mjeseci na temelju novih potresa, pa tako i ovog posljednjeg. Želja im je imati kontinuiran vremenski označeni zapis prognoza koje bi mogle biti od koristi agencijama za upravljanje u hitnim situacijama.

Jer ako se Campi Flegrei ponovno probudio, pola milijuna ljudi htjet će to znati na vrijeme.