Umjesto pokušaja zaustavljanja učenika, estonska ministrica obrazovanja i istraživanja Kristina Kallas uvjerena je kako bi ih škole trebale obučiti za korištenje generativne umjetne inteligencije u svoju obrazovnu korist.

Regulacija izvan škole riskira značajan kognitivni pad jer će je učenici ionako koristiti, smatra Kallas.

Ta filozofija podupire jedan od najambicioznijih nacionalnih eksperimenata u obrazovanju potpomognutom umjetnom inteligencijom u Europi: partnerstvo između Tallinna i OpenAI-ja za uvođenje prilagođene obrazovne platforme umjetne inteligencije u estonske više srednje škole.

Oštar odmak od opreznog pristupa

Estonija predvodi u prihvaćanju umjetne inteligencije. Prema Eurostatu, 23,4 posto tvrtki u zemlji uključilo je umjetnu inteligenciju u 2025. godini, što je iznad prosjeka Europske unije od 20 posto.

Tallinn također nije stranac kad je riječ o novim tehnologijama. Tu su svjetlo dana ugledali Skype, Bolt i Veriff, između ostalih.

Oko polovica od 20 tisuća estonskih učenika viših srednjih škola već koristi novu platformu, a očekuje se kako će se ostatak pridružiti ovog ljeta, u pothvatu kojeg Kallas smatra pokušajem preispitivanja nastave.

Strukovne škole trebale bi slijediti tijekom sljedeće akademske godine.

Program označava oštar odmak od pristupa koji se primjenjuje drugdje u Europi, gdje postoji oprez u usvajanju umjetne inteligencije, a fokus je uglavnom bio na otkrivanju varanja na ispitima.

Kallas, koja je također sveučilišna profesorica, to smatra pogrešnim.

Preoblikovala je vlastite sveučilišne zadatke kako bi integrirala tehnologiju, nakon što je shvatila kako studenti prepuštaju tradicionalne kolegije generativnoj umjetnoj inteligenciji.

Prema njenom mišljenju, izazov nije kako spriječiti umjetnu inteligenciju, već kako ju uvesti u proces učenja radi ubrzanja i poboljšanja kognitivnog rasta, ne kao zamjena za razmišljanje.

Poligon za istraživanje

Kallas je usporedila umjetnu inteligenciju s ranijim disruptivnim tehnologijama koje su u početku izazivale paniku prije nego što su postale prihvaćeni alati u učionici.

AI vidi kao džepni kalkulator, alat čija vrijednost ovisi o tome kako i kada se koristi.

Vjeruje kako AI ne bi trebalo uvoditi prerano u djetinjstvu. Učenici prvo moraju izgraditi temeljno činjenično znanje, pismenost, računanje i socijalno-emocionalne vještine prije nego što umjetna inteligencija može postati produktivno pomagalo.

Estonska inicijativa također služi i kao istraživački projekt o tome kako umjetna inteligencija utječe na učenje.

Prema sporazumu s OpenAI-jem, podaci o učenicima uneseni u obrazovnu platformu ostaju pod estonskom kontrolom i ne mogu biti korišteni za obuku širih modela tvrtke.

Istraživači će umjesto toga analizirati anonimizirane obrasce korištenja kako bi proučili kako se učenici koriste umjetnom inteligencijom - što pitaju, koliko dugo komuniciraju i koriste li je za duboku raspravu ili površnu provjeru činjenica.

Nalazi će biti objavljeni kao dio šire znanstvene studije.

Za OpenAI, sporazum s Estonijom dio je napora za osiguranje vladinih sporazuma za poticanje usvajanja umjetne inteligencije u školama.

I Grčka i Slovačka udružile su se s proizvođačem ChatGPT-ja kako bi u učionice donijele prilagođene robote za brbljanje temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Bivši britanski ministar financija George Osborne predvodi izravne odnose OpenAI-ja s vladama.

Prilikom najave njihovog sporazuma, slovački ministar obrazovanja Tomáš Drucker rekao je kako će taj potez ponuditi priliku za provjeru kako se umjetna inteligencija može smisleno koristiti za obrazovanje novih učitelja.

Fokus na pogrešnoj metrici

Uvođenje dolazi u trenutku kada Europa raspravlja o tome kako smanjiti pretjerano vrijeme provedeno pred ekranima među maloljetnicima.

Kallas je mišljenja kako su kreatori politika često usredotočeni na pogrešnu metriku. Ne treba se fokusirati na količinu vremena provedenog pred ekranom, već na svrhu, pedagošku strategiju koja stoji iza tog vremena.

Prema njenoj procjeni, raniji napori digitalizacije često su propadali jer su škole jednostavno premještale udžbenike i radne listove na tablet računala bez preispitivanja metoda poučavanja.

Umjesto toga, zagovara kombinirani model u kojem učenici nastavljaju koristiti rukopis i bilježenje za formiranje pamćenja, dok se digitalni alati koristi za testiranje, povratne informacije i vođeno učenje uz pomoć umjetne inteligencije.

Brojne europske države pomno prate estonske napore. Druge kreću u suprotnom smjeru, prema ograničavanjem pametnih telefona u školama ili raspravi o provjerama dobi online za društvene mreže.

Tallinn ostaje skeptičan prema širokim tehnološkim zabranama jer takve mjere obično izazivaju otpor, a ne poštivanje propisa, piše Politico.