Za sada odgovor nije jednoznačan. Hrvatska je, prema izvješću Europske komisije o digitalnom desetljeću za 2025., ostvarila snažan napredak u digitalnoj infrastrukturi i kibernetičkoj sigurnosti, a digitalne javne usluge za građane uglavnom su na dobrom putu.

Tako, primjerice, prema podacima Ministarstva pravosuđa, građani nakon online zahtjeva dobiju jasan digitalni ishod i potvrdu u 92% slučajeva u Hrvatskoj, dok je u Europskoj uniji to 66%. To znači da građani i poduzetnici u Hrvatskoj većinu postupaka mogu završiti online i rješenje dobiti digitalno. Također, u prekograničnim digitalnim uslugama gdje se postupci mogu završiti i iz inozemstva, Hrvatska je i u prekograničnim digitalnim uslugama među najboljima u Europskoj uniji, s 87% u odnosu na 48% na razini EU-a.

To sve dobro zvuči, no što je s umjetnom inteligencijom u Hrvatskoj već danas?

‘U Hrvatskoj je danas vidljiva razlika u brzini između građana, koji su umjetnu inteligenciju počeli aktivno koristiti, i organizacija, koje tek izgrađuju formalne okvire za njenu primjenu. Generativnu umjetnu inteligenciju u svakodnevnom radu i učenju koristi velik dio građana, dok formalnu AI strategiju ima tek mali broj poduzeća. Ne bismo rekli da Hrvatska kasni, prije bismo rekli da joj nedostaje koordinacijski okvir. Imamo svjetski uspješne AI tvrtke, akademsku jezgru oko FER-a, Instituta Ruđer Bošković i FOI-ja te aktivnu zajednicu unutar CroAI-ja. Ono što tek treba izgraditi jest institucionalni okvir koji to drži zajedno’, ističe za tportal Tomislav Vazdar, CEO Riskoria Advising & Professional Services i član Upravnog odbora CroAI.

Dodaje kako je glavni izazov u koordinaciji, odnosno u tome što odgovornost za zajednički rezultat nije jednoznačno postavljena.

‘Hrvatska ima znanje, ima ambiciju i ima regulativu na razini Europske unije, ali tek treba izgraditi mrežu koja te tri stvari spaja u svakodnevni rad organizacija, ministarstava i regulatora. Talent dakle nije ograničavajući čimbenik, organizacijski okvir jest’, naglašava Vazdar.

Europska Direktiva o umjetnoj inteligenciji ulazi u glavnu primjenu 2. kolovoza ove godine i upravo će se tim pravilima morati prilagođavati i hrvatske tvrtke, ali i država.

‘Pravila postoje, no preostaje ih operativno prevesti u praksu za male i srednje organizacije, javnu upravu i sektorske regulatore. Tu pomaže koordinacija i jasna podjela odgovornosti više nego donošenje novih propisa’, ističe Vazdar.

Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije je u izradi

Da se stvari ipak pomiču i na državnoj razini potvrđuju i iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

‘Država namjerava ulagati u područje novih tehnologija te priprema strateški dokument za korištenje umjetne inteligencije za razdoblje do 2032. Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije provodit će se kroz dva akcijska plana s konkretnim aktivnostima, primjerice u izgradnji nacionalne infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Planom želimo postići ravnotežu između poticanja inovacija i očuvanja vrijednosti demokratskog društva te postaviti temelje za odgovoran razvoj umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj’, naglašavaju iz Ministarstva.

Međutim, imamo li mi u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka i znanja za provođenje europske AI regulative i uvođenje vlastite?

‘Još uvijek nismo dovoljno radili na znanju, sposobnostima i vještinama potrebnima za ispunjenje obveza usklađenosti. Razlog nije samo kompleksnost propisa, nego i brzina kojom se tehnologija razvija’, smatra odvjetnica Marijana Šarolić Robić i dodaje: ‘Nemamo dovoljno stručnjaka takvog specifičnog znanja i kombinacije disciplina, i tu je velika prilika da se svi više okrenemo učenju i stjecanju interdisciplinarnih vještina. Ključan je naš stav, koji mora proizlaziti iz znatiželje, kritičkog razmišljanja i spremnosti na učenje. U svakoj iteraciji moramo biti bolji.’

Tu dolazimo do šireg pitanja: je li Hrvatska danas zemlja koja hvata korak s Europom i svijetom ili zemlja koja tek sada shvaća razmjere promjene? Najpošteniji odgovor bio bi da je Hrvatska negdje između. Nije više na početku, ali još nije ni dovoljno spremna. Ima bolju infrastrukturu i vidljive pomake u digitalnim javnim uslugama, ali u segmentu koji će odlučivati o budućoj konkurentnosti, a to su znanje, uporaba naprednih tehnologija i sposobnost njihove odgovorne primjene, još pokazuje znakove kašnjenja.

AI nije tema samo za developere

U eri umjetne inteligencije to kašnjenje nije apstraktno. Ono znači sporiji rast produktivnosti, sporiji razvoj tvrtki i veću opasnost da domaće gospodarstvo ostane na rubu tehnološke promjene koju drugi već ugrađuju u svakodnevni rad. Zato se pitanje AI-ja u Hrvatskoj više ne može svesti na to znamo li koristiti nove alate.

‘Danas digitalna pismenost više nije pitanje tehnologije, nego pitanje društvene jednakosti. Svi trebaju znati i kako koristiti digitalne alate, kako procijeniti informacije i kako raditi s tehnologijom koja sve više sudjeluje u odlučivanju. Važno je razbiti jednu veliku zabludu: AI nije tema samo za developere. Najveći utjecaj imat će na učitelje, liječnike, male poduzetnike, administraciju, marketinške timove, studente i roditelje. Dakle, na većinu društva. Najopasnija rečenica danas je: “To nije za mene.” Edukacija mora biti vrlo inkluzivna, praktična i dovoljno jednostavna da ljude ne zastraši, nego ih ohrabri, a alati provjereni i dostupniji svima’, smatra Lucija Gluščević, voditeljica Odsjeka za brend strategiju i marketinške komunikacije u Hrvatskom Telekomu.

Obveza AI pismenosti svih osoba koje rukuju AI sustavima vrijedi više od godinu dana, a od kolovoza 2026. nadležna tijela mogu i sankcionirati njezino nepoštivanje. U praksi to znači da svako ministarstvo, agencija ili općina koja koristi umjetnu inteligenciju za predselekciju kandidata, automatsku obradu socijalnih zahtjeva ili podršku odluci o upisu treba imati dokumentirani program obuke za zaposlenike. Iz CroAI procjenjuju kako je taj program još u izradi u značajnom dijelu hrvatske javne uprave.

Još možemo uhvatiti korak, ali...

Hrvatska još ima prostor uhvatiti korak, ali vrijeme više nije na njezinoj strani. U vremenu umjetne inteligencije informatička pismenost nije dodatna vještina, nego preduvjet gospodarske otpornosti i društvene sigurnosti. Tko to shvati na vrijeme, dobit će alat za rast. Tko zakasni, plaćat će cijenu u produktivnosti, konkurentnosti i sposobnosti prilagodbe.

Stoga ne iznenađuje da su upravo edukacije o umjetnoj inteligenciji postale izuzetno zanimljive kako običnim građanima, tako i velikim tvrtkama i organizacijama.

‘Hrvatska ima prednost koju često podcjenjujemo: talentirane ljude, snažnu IT zajednicu i sposobnost brze prilagodbe. Vidimo velik interes za AI alate i edukacije, što pokazuje da društvo nije pasivno. Ali ne bih uljepšavala situaciju. Teren se promijenio brže nego što su se promijenili obrazovni sustavi, kompanijski procesi i institucionalne navike. To je jaz koji moramo brzo zatvoriti’, ističe Gluščević i dodaje: ‘AI ne smije ostati privilegija malog broja ljudi, nego mora postati dostupan, razumljiv i koristan svima. Samo ako imamo pristup znanju i alatima, kao društvo možemo iskoristiti stvarne benefite ove tehnologije’.

Hrvatski Telekom zato je pokrenuo platformu AIMO koja je namijenjena svima koji žele razumjeti kako AI može pomoći u stvarnom životu i poslu, od učenika i studenata do malih poduzetnika, zaposlenika, roditelja i profesionalaca različitih struka.

‘Nije naš cilj od svakoga napraviti AI stručnjaka, već ljudima dati dovoljno znanja, sigurnosti i praktičnih alata da mogu početi koristiti AI odgovorno i korisno. Za mene je to prava demokratizacija tehnologije: ne samo pristup alatu, nego i razumijevanje kako ga koristiti. Bez elitizma, bez kompliciranja i bez osjećaja da moraš već sve znati da bi mogao početi. Male zemlje mogu biti brže od velikih, ali samo ako ne čekaju savršene strategije. Ključna riječ je brzina: brzina učenja, brzina eksperimentiranja i brzina uključivanja što većeg broja ljudi. Ako u tome uspijemo, AI može biti jedna od rijetkih tehnologija u kojoj Hrvatska ne mora samo hvatati korak, nego može preskočiti nekoliko stepenica’, ističe na kraju Gluščević. 

'AI ti to možeš' nacionalni je program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku koji Hrvatski Telekom omogućuje svima, a kroz video sadržaje, kviz i webinare pomaže građanima da AI alate koriste sigurnije, informiranije i korisnije.