Kako najveće tehnološke kompanije i nova generacija AI startupova ubrzano jure prema stvaranju opće umjetne inteligencije (AGI), mali broj elitnih stručnjaka za umjetnu inteligenciju postao je jedna od najvrjednijih roba na svijetu. U industriji u kojoj se okreću stotine milijardi dolara, vrhunski istraživači i inženjerski lideri danas imaju status zvijezda profesionalnog sporta, a kompanije ih pokušavaju privući paketima vrijednima i po nekoliko stotina milijuna dolara
Industrija umjetne inteligencije tako je stvorila tržište rada kakvo Silicijska dolina nije vidjela još od dot-com ere, s jednom velikom razlikom: ljudi sposobnih graditi najnaprednije AI sustave na svijetu ima vrlo malo, možda tek nekoliko stotina njih.
OpenAI, Meta, Google DeepMind, Anthropic, xAI, Safe Superintelligence i rastući broj novih AI kompanija danas se natječu za isti mali krug ljudi, piše Euronews.
vezane vijesti
U posljednje dvije godine pojavili su se brojni izvještaji o pregovorima oko kompenzacija vrijednih stotine milijuna dolara, golemim paketima dionica i regrutacijskim kampanjama koje osobno vode izvršni direktori poput Marka Zuckerberga i Sama Altmana.
Iako se dio brojki koje kruže internetom osporava ili nikada nije službeno potvrđen, nekoliko imena u AI svijetu danas ima gotovo mitski status, a njihove karijere najbolje pokazuju kako izgleda rat za talente u industriji umjetne inteligencije.
Među njima je i nekoliko onih čiji potezi danas mogu promijeniti cijeli tehnološki sektor.
Ilya Sutskever: Čovjek kojeg mnogi vide kao jednog od arhitekata AGI-a
Malo koja osoba u AI sektoru uživa ugled kakav ima Ilya Sutskever. Izraelsko-kanadski računalni znanstvenik jedan je od suosnivača OpenAI-a i bivši glavni znanstvenik te kompanije, a smatra ga se jednim od ključnih arhitekata revolucije generativne umjetne inteligencije i razvoja modela GPT.
Prije OpenAI-a radio je u Google Brainu, preteči današnjeg Google DeepMinda, te je sudjelovao u nekim od najvažnijih istraživanja koja su pokrenula revoluciju dubokog učenja.
Nakon dramatične krize upravljanja u OpenAI-u 2023. godine, tijekom koje je Sam Altman nakratko smijenjen s mjesta izvršnog direktora, Sutskever je napustio kompaniju i 2024. osnovao startup Safe Superintelligence, poznatiji pod kraticom SSI.
Tvrtka je gotovo trenutačno postala jedan od najpraćenijih AI startupa na svijetu. Iako još nije predstavila komercijalni proizvod, privatna valuacija joj je već 2025. godine dosegnula oko 32 milijarde dolara. Kasnije su se pojavile informacije da je Meta istraživala mogućnost preuzimanja SSI-a te agresivno pokušavala privući stručnjake povezane sa Sutskeverom tijekom Zuckerbergove velike AI ofenzive.
Dodatnu pozornost izazvalo je njegovo svjedočenje tijekom sudskog spora između Elona Muska i OpenAI-a, kada je otkrio da posjeduje udio u tvrtki vrijedan oko sedam milijardi dolara. Time je postao drugi javno poznati milijarder povezan s OpenAI-em nakon predsjednika kompanije Grega Brockmana, čiji se udio procjenjuje na gotovo 30 milijardi dolara.
Mira Murati: Žena koja je postala magnet za AI talente
Još jedno veliko ime koje je napustilo OpenAI je Mira Murati, bivša tehnološka direktorica te kompanije. Albansko-američka inženjerka i menadžerica igrala je ključnu ulogu tijekom razvoja i lansiranja ChatGPT-ja, DALL-E-ja i modela GPT-4, a s vremenom je postala jedno od najprepoznatljivijih javnih lica AI revolucije.
Prije OpenAI-a radila je i kao viša produkt menadžerica u Tesli, a 2024. godine osnovala je startup Thinking Machines Lab te je on vrlo brzo počeo privlačiti bivše istraživače u OpenAI-u i postao jedan od najvažnijih novih igrača u AI startup ekosustavu.
Baš poput Sutskeverova SSI-a, kompanija još nije lansirala proizvod, ali je ubrzo nakon osnivanja navodno premašila valuaciju od pet milijardi dolara. Za razliku od nekih konkurenata, koji su fokusirani na potpuno autonomne AI sustave, Thinking Machines Lab stavlja naglasak na suradnju čovjeka i umjetne inteligencije.
Kompanija je prošlog tjedna predstavila svoje tzv. interaction modele, sustave kojima bi korisnici trebali upravljati govorom, dok bi AI imao izravan pristup korisničkom zaslonu i drugim elementima sučelja, čime bi interakcija trebala postati gotovo potpuno neprimjetna.
Meta je također agresivno pokušavala privući istraživače povezane s Murati i njezinom kompanijom. Thinking Machines Lab okupio je stručnjake koji su ranije radili na ChatGPT-ju, Character.ai-u, Mistralu, PyTorchu i drugim važnim AI modelima i frameworkovima.
Alexandr Wang: Čovjek koji je izgradio infrastrukturu AI revolucije
Za razliku od Sutskevera i Murati, koji su karijere gradili u OpenAI-u prije nego što su pokrenuli svoje kompanije, Alexandr Wang postao je poznat kao osnivač startup carstva. Kinesko-američki inženjer pokrenuo je Scale AI još 2016. godine, a tvrtka se specijalizirala za označavanje podataka, evaluaciju modela i razvoj infrastrukture potrebne za treniranje i testiranje AI sustava.
Scale AI je s vremenom postao ključni dio generativnog AI ekosustava, surađujući s vladama, velikim kompanijama i vodećim AI laboratorijima. Meta je tako 2025. godine navodno kupila 49 posto neglasačkog udjela u njemu za 14,3 milijarde dolara, čime je ukupna valuacija Scale AI-a dosegnula 29 milijardi dolara.
Wang je potom preuzeo vodeću poziciju u Meta Superintelligence Labsu, novoj AI diviziji koju Zuckerberg gradi da bi ubrzao razvoj Metinih AI sposobnosti.
Prema nekim dokumentima, Wangov paket kompenzacije mogao bi biti jedan od najvećih u povijesti Silicijske doline. Spominje se tako osnovna godišnja plaća od milijun dolara, uz višemilijunske bonuse te između 100 i 150 milijuna dolara u dionicama u pet godina.
Demis Hassabis: Nobelovac koji vodi Googleovu AI obranu
Sličnim putem prošao je i Demis Hassabis.
Britanski znanstvenik grčkog, ciparskog, kineskog i singapurskog podrijetla godinama je gradio, a potom i izgradio DeepMind u jednu od najuglednijih AI istraživačkih organizacija na svijetu. DeepMind je postao globalno poznat zahvaljujući sustavu AlphaGo, koji je pobijedio najbolje svjetske igrače drevne kineske igre go, ali i projektu AlphaFold, koji predviđa trodimenzionalne strukture proteina.
Upravo je AlphaFold2 2024. godine riješio više od pola stoljeća star znanstveni problem preciznog predviđanja strukture proteina, zbog čega je Hassabis iste godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju.
DeepMind je osnovan u Londonu, a Google ga je kupio još 2014. godine za iznos koji se, prema izvještajima, kretao između 400 i 650 milijuna dolara. U to vrijeme umjetna inteligencija još nije bila dominantna tema tehnološke industrije, a danas predstavlja središte Googleove AI strategije.
Nakon lansiranja ChatGPT-ja i eksplozije interesa za generativnu umjetnu inteligenciju, Google je pod Hassabisovim vodstvom konsolidirao velik dio svojih AI aktivnosti upravo u DeepMindu da bi se agresivnije suprotstavio OpenAI-u, Anthropicu i Meti.
Iako njegova plaća nije javno poznata, procjenjuje se da godišnje prima višemilijunske iznose, uz dodatne bonuse povezane s uspjehom projekata poput Gemini AI-a. Njegovo osobno bogatstvo procjenjuje se na oko 600 milijuna dolara.
Andrej Karpathy: Influencer među AI inženjerima
Popis najutjecajnijih AI stručnjaka zaključuje Andrej Karpathy, još jedan suosnivač OpenAI-a. Slovačko-kanadski istraživač zatim je prešao u Teslu, gdje je od 2017. do 2022. godine vodio razvoj autonomne vožnje temeljene na neuronskim mrežama.
Kasnije se kratko vratio u OpenAI, a 2024. godine pokrenuo je projekt Eureka Labs.
Vrijednost njegove kompanije nije javno poznata jer se fokusira na edukacijske i startup inicijative, no Karpathyjevo osobno bogatstvo procjenjuje se na između 50 i 150 milijuna dolara.
Iako se njegovo ime ne povezuje s najvećim financijskim paketima poput nekih drugih AI lidera, Karpathy se smatra jednim od strateški najvažnijih ljudi u AI svijetu zbog ogromnog utjecaja na developersku zajednicu i inženjersku kulturu.
