VIŠE OD GLAVOBOLJE

Znanstvenici objasnili zašto žene češće pate od migrena nego muškarci

21.10.2025 u 20:13

Bionic
Reading

Migrena nije tek obična glavobolja, nego složen poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a žene su joj tri puta sklonije od muškaraca

Migrena je složen neurološki poremećaj koji uzrokuje abnormalnu obradu osjetilnih informacija u mozgu. Već je dugo poznato da žene mnogo češće od muškaraca pate od migrena. U djetinjstvu su djevojčice i dječaci jednako skloni razvoju migrena. No, nakon puberteta, žene imaju dvostruko do trostruko veću vjerojatnost da će razviti ovo potencijalno onesposobljavajuće stanje. Nedavno australsko istraživanje pokazalo je da je migrena još češća nego što se dosad mislilo – pogađa svaku treću ženu, dok se kod muškaraca javlja tek kod otprilike jednoga od petnaest.

Više od glavobolje

Migrena nije obična glavobolja, nego složen poremećaj u kojem mozak nepravilno obrađuje osjetilne podražaje. Zbog toga osobe koje pate od migrene često imaju povećanu osjetljivost na svjetlost i buku, neugodne reakcije na mirise, osjećaj boli ili napetosti na licu i vlasištu te poremećaj okusa, mučninu i povraćanje.

Napadi obično traju od četiri sata do tri dana, a ponekad i dulje. Uz pulsirajuću bol u glavi, česti su i umor, vrtoglavica te poteškoće s koncentracijom. Upravo ti popratni simptomi pomažu u dijagnosticiranju migrene, više nego sama jaka bol ili njezina lokacija.

Izvor: Promo fotografije / Autor: Freepik

Zbog čega žene češće pate od migrena?

Razlike između muškaraca i žena pojavljuju se s pubertetom, kada tijelo počinje intenzivno proizvoditi spolne hormone. I muškarci i žene proizvode estrogen, progesteron i testosteron, no muškarci imaju više testosterona, a žene više estrogena i progesterona.

Nije presudan samo tip hormona nego i način na koji njihove razine osciliraju. Mnoge žene primjećuju pogoršanje migrena u određenim 'hormonalnim fazama' života – tijekom puberteta, menstruacije, trudnoće i perimenopauze. Neki napadi pojavljuju se dosljedno nekoliko dana prije menstruacije, kad razina estrogena naglo padne, pa žene često mogu predvidjeti početak ciklusa prema pojavi migrene.

Kako hormoni utječu na mozak

Žene koje pate od migrena često su osjetljivije na hormonalne promjene, osobito na nagli pad estrogena. Takve promjene mogu aktivirati procese u mozgu koji pokreću migrenu, poput tzv. kortikalne šireće depresije – sporog vala električne aktivnosti koji uzrokuje privremeno usporavanje moždanih funkcija.

Pad razine estrogena utječe i na način na koji tijelo prima informacije putem trigeminalnog živca, ključnog u nastanku i održavanju boli kod migrena.

Kada hormoni 'izmaknu kontroli'

Trudnoća često ponovno destabilizira stanje i potiče pojavu napada, osobito u prvom tromjesečju, kada hormoni naglo osciliraju. U drugom i trećem tromjesečju stanje se obično smiruje, ali nakon poroda, zbog naglog pada estrogena i progesterona, migrene se mogu ponovno pogoršati.

Simptomi migrene

Migrena je obično vrlo jaka glavobolja s pulsirajućom boli na jednoj strani glave. Prije nego što migrena započne, mogu se pojaviti i drugi simptomi, kao što su:

  • osjećaj jakog umora i često zijevanje
  • žudnja za određenom hranom ili pojačana žeđ
  • promjene raspoloženja
  • ukočen vrat
  • učestalo mokrenje

U razdoblju perimenopauze dolazi do nepredvidljivih skokova razine estrogena zbog iscrpljivanja zaliha jajnih stanica, što dovodi do češćih i neujednačenih napada migrene. Situaciju dodatno otežavaju valunzi i promjene raspoloženja koje prate menopauzu.

Hormonska kontracepcija i terapija u menopauzi mogu nekim ženama pomoći stabilizirati simptome, no kod drugih izazvati pogoršanje glavobolja. Učinak ovisi o individualnoj reakciji organizma na dodatne hormone.

Nasljedna komponenta

Migrena se često prenosi s generacije na generaciju, osobito majčinom linijom. Razlog leži u mitohondrijima, stanicama koje stvaraju energiju, a nasljeđuju se isključivo od majke. Osobe koje pate od migrena imaju manje učinkovite mitohondrijske enzime, zbog čega im mozak češće ostaje u energetskom deficitu. To objašnjava i zašto stres, premalo sna, preskakanje obroka ili emocionalni pritisak mogu izazvati napad i pojačati bol.

Postoji i jaka povezanost između migrene kod žena te razvoja anksioznosti i depresije, koje su češće kao odgovor na stresne životne okolnosti napominju autori studije Lakshini Gunasekera (doktorandica neurologije), Caroline Gurvich (izvanredna profesorica i klinička neuropsihologinja), Eveline Mu (znanstvena suradnica za mentalno zdravlje žena) i Jayashri Kulkarni (profesorica psihijatrije), s Monash Universityja.

Prepoznajte vlastite obrasce

Ako sumnjate da su vaši napadi migrene povezani s hormonima, korisno je voditi dnevnik simptoma i menstrualnog ciklusa. Zabilježite dane u mjesecu kada se javljaju migrene i usporedite ih s fazama ciklusa. Prepoznavanjem obrasca liječnik vam može preporučiti personalizirani plan liječenja koji može uključivati hormonsku ili nehormonsku terapiju.