Građani diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, sve češće prazne police ljekarni kupujući dodatke prehrani koji obećavaju bolju koncentraciju, bistriji um i zaštitu od demencije. No, dok tržište 'pametnih tableta' cvjeta, vodeći stručnjaci upozoravaju da su mnogi od njih čisto bacanje novca te otkrivaju jedini svakodnevni suplement koji je dokazano usporio starenje mozga za čak dvije godine
Dodaci prehrani namijenjeni zdravlju mozga postali su pravi hit. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), gotovo trećina naših građana (29 posto) koristi neki oblik dodataka prehrani. Bilo da mlađi ljudi traže fokus za učenje i posao ili stariji žele spriječiti kognitivno propadanje, svaka peta osoba starija od 50 godina na globalnoj razini danas pije neku vrstu 'pomoći' za mozak. Ipak, neurolozi upozoravaju da se iza zvučnih imena često krije ozbiljan manjak kliničkih dokaza.
Obećanja industrije i opasnost placebo efekta
Najveći problem s dodacima prehrani leži u činjenici da industrija nije regulirana ni približno strogo kao farmaceutska. Dr. Pieter Cohen, profesor s Harvarda, u razgovoru za The Washington Post upozorava na praksu u kojoj proizvođači uzimaju mehanizme bolesnog mozga, poput upala povezanih s Alzheimerovom bolešću, i temeljem njih prodaju proizvode posve zdravim ljudima.
Stručnjaci ističu i to da brojna 'poboljšanja' koja korisnici navodno osjećaju zapravo proizlaze iz čistog placebo efekta, jer sama rutina uzimanja i očekivanje rezultata stvaraju privid bolje koncentracije. Čak su i neki obećavajući preparati s vremenom ozbiljno podbacili. Primjerice, visoke doze vitamina E devedesetih su se smatrale revolucionarnima, dok znanstvenici nisu otkrili da donose značajan rizik od pojačanog krvarenja. Slična je priča i s popularnim ekstraktom Ginkgo bilobe. Iako u manjim dozama može pomoći perifernoj cirkulaciji, opsežna klinička ispitivanja na tisućama starijih pacijenata nisu uspjela dokazati da dugoročno zaustavlja pad kognitivnih funkcija ili štiti od demencije.
Što uzimaju sami stručnjaci?
Iako su trenutačni klinički podaci za većinu proizvoda prilično slabi, dr. Gary Small, dugogodišnji direktor američkog Longevity Centra i profesor psihijatrije, i sam svakodnevno koristi neke dodatke. No njegova se rutina oslanja isključivo na čvrste dokaze, a ne na pametan marketing.
Obični multivitamin (dokazani saveznik)
Do sada najsnažniji dokaz o pozitivnom utjecaju na mozak dolazi iz harvardskog 'COSMOS' istraživanja. Radi se o kliničkom ispitivanju na više od 2200 sudionika starijih od 60 godina. Rezultati objavljeni početkom 2024. iznenadili su mnoge: odrasli koji su svakodnevno uzimali najobičniji multivitamin ostvarili su znatno bolje rezultate na testovima epizodnog pamćenja u usporedbi s onima na placebu. Istraživači su izračunali da redovito uzimanje multivitamina usporava kognitivno starenje za oko dvije godine.
Kurkumin za smanjenje upala
Naime, epidemiološke studije zabilježile su niže stope Alzheimerove bolesti u dijelovima svijeta gdje je kurkuma svakodnevica u prehrani. Sam dr. Small vodio je manje kliničko ispitivanje koje je zabilježilo poboljšanja u pamćenju kod odraslih koji su ga uzimali jer kurkumin pomaže u čišćenju mozga od toksičnih nakupina proteina. Naravno, valja paziti na doze zbog mogućih nuspojava na jetru i probavu.
Koenzim Q10 i biljna vlakna
Osim što koenzim Q10 može zaštititi moždane stanice i potaknuti energiju, ublažava i bolove u mišićima kod uzimanja statina, lijekova za kolesterol. Uz to, znanstvenici sve više skreću pozornost na važnost prebiotika. Nedavna britanska studija pokazala je da svakodnevna suplementacija određenim biljnim vlaknima (poput inulina) može znatno poboljšati rezultate na testovima pamćenja kod starijih osoba u svega 12 tjedana.
Ono što stručnjaci strogo izbjegavaju
Jednako je bitno i ono što stručnjaci ne uzimaju. Dr. Small izbjegava popularne suplemente vitamina D i B12, osim ako iz krvnih pretraga nije vidljiv očit klinički manjak. Neurolozi upozoravaju građane na sve češći trend nasumičnog gutanja ogromnih doza vitamina D, što može dovesti do nakupljanja kalcija u krvi te izazvati neurološke probleme, smušenost pa i 'lažni' osjećaj pritiska u mozgu.
Kad je riječ o omega-3 masnim kiselinama u obliku skupih kapsula, klinički dokazi na zdravim osobama su nedostatni te ih američka Udruga za Alzheimerovu bolest uopće ne preporučuje kao dokazanu preventivu. Umjesto bacanja stotina eura mjesečno, stručnjaci se drže starih, ali i dokazanih pravila: mediteranska prehrana s lososom ili brancinom dvaput tjedno, kvalitetan san i bogat društveni život najmoćniji su lijekovi za očuvanje pamćenja.