No kako mnogi veći dio dana provode radeći, stručnjaci sve češće upozoravaju da i sam tip posla koji obavljamo može imati ulogu u tome kako mozak stari.

Važno je pritom naglasiti da se demencija ne može sigurno spriječiti, ali postoje čimbenici koji mogu smanjiti rizik.

Dio istraživanja upućuje na to da su kognitivno zahtjevniji poslovi povezani s manjim rizikom od demencije u starijoj dobi. U tu skupinu najčešće se ubrajaju zanimanja koja uključuju donošenje odluka, rješavanje problema, kreativnost i intenzivniji rad s ljudima ili informacijama, poput obrazovanja, menadžmenta, medicine, prava i sličnih profesionalnih uloga.

Takvi poslovi mogu pridonositi razvoju tzv. kognitivne rezerve, odnosno sposobnosti mozga da se lakše nosi s promjenama povezanima sa starenjem ili bolešću.

S druge strane, studije češće pronalaze viši rizik kod poslova koji su izrazito rutinski i manje mentalno stimulativni.

Godine istraživanja demencije, krovnog naziva za niz progresivnih neuroloških poremećaja koji utječu na pamćenje i trenutno pogađaju oko milijun Britanaca, piše Daily Mail, sugeriraju da poslovi koji uključuju visoke razine mentalnih zahtjeva, pa čak i stresa, mogu pomoći u odgađanju njezina početka.

Utvrđeno je da zanimanja poput poučavanja, odnosa s javnošću i računalnog programiranja nude potencijalne koristi, a i karijere u menadžmentu, pravu i medicini također su povezane s nižim rizikom.

Nasuprot tome, poslovi u prijevozu, administraciji i tvornicama, često repetitivnije prirode, povezani su s većom vjerojatnošću razvoja bolesti.

Norveško istraživanje, provedeno na više od 7000 ljudi, pokazalo je da su osobe čiji je rad desetljećima uključivao više rutinskih zadataka imale 37 posto veći rizik od demencije nakon 70. godine u odnosu na one s kognitivno zahtjevnijim poslovima. Istraživači pritom naglašavaju da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da je posao sam po sebi uzrok bolesti.

Što sve utječe na razvoj demencije?

UCL-ovo istraživanje pokazalo je da su više obrazovanje, profesionalna ili menadžerska zanimanja i bolji socioekonomski status povezani s manjom vjerojatnošću prijelaza iz urednog kognitivnog stanja u blago kognitivno oštećenje ili demenciju. U drugoj velikoj analizi, koju je vodila neurologinja Jinshil Hyun, pokazalo se da su i obrazovanje i složenost posla neovisno povezani s duljim razdobljem života bez demencije – tako je završena srednja škola bila povezana s 26 posto duljim razdobljem bez demencije u odnosu na nižu razinu obrazovanja.

Dobra vijest je to da rad nije jedino što utječe na zdravlje mozga. Čak i ako radite manje mentalno zahtjevan posao, stručnjaci preporučuju cjeloživotno učenje, hobije koji imaju smisao i svrhu, volontiranje, održavanje društvenih kontakata i upoznavanje novih ljudi.

Uz to, britanski NHS podsjeća da na rizik od demencije utječu i tlak, tjelesna aktivnost, prehrana, pušenje, alkohol, debljina, depresija, usamljenost i socijalna izolacija. Drugim riječima, ono što je dobro za srce u velikoj je mjeri dobro i za mozak.

Najkraće rečeno, kognitivno stimulativan posao može biti jedan od zaštitnih čimbenika, ali nije nikakvo jamstvo. Jednako tako, rutinski posao ne znači da će netko razviti demenciju. Cjelokupna slika uvijek je šira i uključuje obrazovanje, zdravstveno stanje, životne navike te to koliko ostajemo mentalno i društveno aktivni tijekom života.