Usavršavanje brzine obrade podataka u mozgu moglo bi spriječiti kognitivni pad, smatraju znanstvenici.

To je ključna poruka najnovijih otkrića iz istraživanja ACTIVE, američkog kliničkog ispitivanja koje proučava mogu li vježbe za trening mozga, usmjerene na pamćenje, rasuđivanje ili brzinu mišljenja, dulje održati um zdravijim, piše The Telegraph.

Ispitivanje je provedeno korištenjem specijaliziranog softvera koji je razvila američka tvrtka za zdravstvenu tehnologiju Posit Science te su 2802 zdrava pacijenta starija od 65 godina podvrgnuta 10-satnim treninzima s raznim vježbama nalik računalnim igrama, nakon čega su uslijedile sesije 11 i 35 mjeseci kasnije. Vježbe su imale cilj poboljšati pamćenje i prisjećanje, pomoći u prepoznavanju uzoraka i rješavanju problema ili vježbati sposobnost mozga da što brže identificira i locira vizualne informacije.

Istraživački tim zatim je koristio zdravstvene kartone da bi pratio kome je dijagnosticirana demencija u sljedeća dva desetljeća. Rezultati su pokazali da su oni koji su sudjelovali u vizualnom treningu brzine najbolje prošli, s 25 posto manjim rizikom od razvoja demencije u usporedbi s kontrolnom skupinom koja uopće nije trenirala.

Michael Marsiske, profesor na Sveučilištu Florida i jedan od autora studije, opisuje nalaz kao neočekivan: 'Relativno kratak trening brzine obrade informacija može se odraziti na zdravlje mozga više od 20 godina, što je bez presedana za tako skromnu intervenciju.'

Vježba koja je donijela najveći učinak zove se Double Decision (Dvostruka odluka): na zaslonu se nakratko pojave automobil i prometni znak, a igrač mora točno odrediti njihov položaj. Napretkom igra postaje sve zahtjevnija, prisiljavajući mozak da stalno ubrzava obradu informacija.

Prema organizaciji Alzheimer's Research UK, rezultate ispitivanja treba tumačiti s dozom opreza jer ne dokazuju da će vježbe za mozak spriječiti demenciju. Međutim neurolog Ronald Petersen, ravnatelj Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Klinici Mayo u Rochesteru u Minnesoti, kaže da rezultati i rezultati drugih studija ukazuju na to da određeni oblici treninga mozga mogu odgoditi pojavu kognitivnog oštećenja. 'Ako vas to može održati u funkciji na višoj razini dulje vrijeme, vjerojatno se isplati', kaže Petersen.

Pa zašto bi to moglo funkcionirati i koje su to igre koje stimuliraju mozak pokazale da pomažu kognitivnim procesima?

Petersen kaže da, kako starimo, mozak gubi kognitivnu fleksibilnost, što utječe na sve, od pamćenja imena ljudi do obavljanja više zadataka istovremeno. To je uzrokovano raznim čimbenicima, od atrofije ili smanjenja određenih regija do gubitka veza između neurona, smanjujući sposobnost mozga za brzu prilagodbu.

Društvene igre održavaju kognitivne sposobnosti

Britanska studija otkrila je i da ljudi koji redovito igraju društvene igre dulje zadržavaju svoje sposobnosti u starijoj dobi, a nalazi sugeriraju da su doživjeli manji kognitivni pad između 70. i 79. godine. Kineski istraživači također su otkrili da društvene igre mogu čak igrati ulogu u usporavanju propadanja kod ljudi kojima je dijagnosticirana demencija, a studije sugeriraju da igre poput dame mogu održavati moždane stanice aktivnima dok kartaške igre poput pokera mogu poboljšati pamćenje i misaone performanse, kao i komunikacijske sposobnosti.

Jedna od prednosti ovakvih složenih strateških igara, prema Petersenu, jest ta da se mozak stalno suočava s novim situacijama u kojima mora osmisliti plan. 'To poboljšava kognitivnu fleksibilnost. Ne radite stalno nešto isto, već se suočavate s novim skupom problema koje morate pokušati riješiti', rekao je.

Slagalice i križaljke

Ali nije nužno da postoji i natjecateljski element. Neka istraživanja pokazala su da tradicionalne vježbe slagalica poput križaljki ili rješavanja sudokua mogu poboljšati razmišljanje kod raznolike skupine odraslih osoba starijih od 50 godina, uključujući one s i bez genetskog rizika od Alzheimerove bolesti. Koristeći podatke više od 19.000 ljudi, znanstvenici Sveučilišta u Exeteru otkrili su da što se ljudi redovitije bave ovakvim vrstama zagonetki, to bolje postižu rezultate u zadacima koji procjenjuju pažnju, rasuđivanje i pamćenje.

'Križaljke vas tjeraju da se udubite u svoje zakutke pamćenja i pokušate se prisjetiti riječ. Problemi s njihovim pronalaženjem vrlo su čest element starenja, pa se do određene mjere može boriti protiv toga jer zapravo pokušavate ući u te semantičke mreže i na neki način pomladiti neke od njih', kaže Peterson.

Osim križaljki, korisne su igre kao što je Cogs, koja zahtijeva rotiranje blokova slova da biste formirali duže riječi i fraze, mini križaljke za one s ograničenim vremenom, a i kvizovi mogu potaknuti pamćenje riječi.

Stolni tenis, tenis i kuglanje

Trening mozga također ne mora nužno biti ograničen na aktivnosti u zatvorenom prostoru. Bavljenje sportovima, bilo da se radi o kuglanju, tenisu ili partiji stolnog tenisa, također može biti izuzetno korisno za očuvanje kognitivnih funkcija na više načina.

Baš kao i kod računalnih vježbi za trening mozga, Petersen kaže da fizičke radnje zamaha reketom i reagiranja na lopticu u stvarnom vremenu mogu spriječiti dio propadanja neuronskih mreža mozga koje se događa s godinama, utječući na brzinu obrade.

No sport također uključuje tjelovježbu koja potiče protok krvi u mozak, kao i proizvodnju korisnih molekula, poznatih kao 'gnojivo za mozak', zbog sposobnosti da stimuliraju rast novih neurona i jačaju veze među njima.

'Sportovi imaju zaštitni učinak na mozak, i izravno i neizravno', kaže Perminder Sachdev, profesor neuropsihijatrije na Sveučilištu New York u Sydneyju. 'Oni povećavaju moždane rezerve i poboljšavaju metabolički status tijela, što je korisno za zdravlje mozga. Također imaju društvenu komponentu koja pruža dodatnu korist jer znamo da su društvena izolacija i usamljenost faktori rizika za demenciju', dodao je.

Odaberite nešto u čemu uživate

No bilo da se radi o križaljci, tenisu ili igricama, Petersen kaže da je najvažnije pronaći vježbu za trening mozga u kojoj zapravo uživate jer ćete je vjerojatnije redovito raditi.

'Održavanje je vjerojatno jednako važno kao i sve ostalo, pa ako volite rješavati križaljke, odlično. Ako volite rješavati sudoku, i to je odlično', dodaje.

Pozitivan način razmišljanja sam po sebi dobar je za mozak, a Petersen kaže da aktivan osjećaj da radite nešto što će vam pomoći da bolje starite može napraviti ogromnu razliku. 'Ponekad kažem da starenje ne mora biti pasivan proces. Možete se uključiti u to i možda će vam nešto biti korisno. Stoga pokušavam pristupiti tome iz te perspektive', zaključio je.